Mošorin na vrhu srpskog stočarstva

Svaki treći stanovnik Mošorina doseljen je sa planina Ozren i Vlašić u vojvođansku ravnicu sredinom devedesetih godina prošlog veka. To su vredni ljudi, koji su za manje od tri decenije, po ugledu na svoj rodni kraj, od Mošorina napravili mesto sa najvećim stočnim fondom u Srbiji.

U godinama pre rata u Bosni i Hercegovini nomadi sa Ozrena i Vlašića dolazili su sa svojim stadima u Banat i Bačku. U potrazi za dobrom ispašom i vodom, znali su preći i po nekoliko stotina kilometara. Upravo su zato izabrali Mošorin kao novo mesto za svoj život, a jedna od tih porodica su Bagići.

,,Naši vode porijeklo iz Republike Srpske, Teslić. Došli smo krajem rata, tih zadnjih ratova 92-a, treća, četvrta. Ima nas tu oko 80, 90 kuća. Pa došlo je puno porodica, najviše nas Bagića i Trivunovića, ostalo je otišlo u ostala sela Banata, Sombora i tako dalje”, kaže stočar Miodrag Bagić.

Svakog dana mošorinske krave daju oko 50 hiljada litara mleka, što znači da na godišnjem nivou iz njihovog sela izađe blizu milion litara, koje završi u desetak srpskih mlekara. Upravo jedna od najvećih stočarskih porodica su Bagići, koji raspolažu sa nekoliko stotina grla stoke.

,,Pa imam tu oko stotinak komada goveda, svega, ovaj držimo simetalca i hošta, ali više hošta zbog štalske proizvodnje radi produktivnosti mleka. Ovo je dug proces, nezgodno je to. Ne može se danas početi, pa stati pa nastaviti, nego moraš da guraš. Prema tome sve je rečeno, mora da se radi”, navodi Bagić.

Mošorin danas ima oko 7.000 grla goveda, 8.000 svinja i 5.000 ovaca, što ga čini selom sa najvećim stočnim fondom, ne samo u Vojvodini, već i u Srbiji. Stočari svake godine podnose zahteve za podsticaje uzgoja teladi Upravi za agrarna plaćanja, koja po grlu iznose oko 20 hiljada dinara.

,,Mi smo u prethodnoj agroekonomskoj godini izdali čak 150 potvrda u ove svrhe. Trenutno je aktivan konkurs za opremanje stočarskih farmi koji je raspisala AP Vojvodina, i mislim da je do 70 odsto pokriveno ovim konkursom. I ovo dosta znači našim stočarima, velika je olakšica i naravno motivacija da se što više ulaže u farme i svu potrebnu opremu i mehanizaciju”, napominje Vesna Bagić sa odeljenja za poljoprivredu opštine Titel.

Teško je kada čoveka sa planine preseliš u ravnicu, takav čovek će uvek u sebi nositi zov planine i zavičaj u srcu, što potvrđuje i stočar Miodrag Bagić. Iako su njegova deca nastavila da se bave stočarstvom, dodaje da je u pitanju težak posao, od kog se može živeti, ali uz puno odricanja.

Izvor: RTV

Foto: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18