Насловна ВЕСТИ Najlošije zemljište u Srbiji, a daje prinos kao u Vojvodini

Najlošije zemljište u Srbiji, a daje prinos kao u Vojvodini

583

Institut za zemljište je pre tačno 60 godina, osnovao dva ogledna polja da bi ispitao uticaj mineralnog đubriva na kvalitet dva nazjastupljenija zemljišta u Srbiji. Pseudo glej ili brljuga, kako domaćini Pocerine nazivaju zemljište kojeg u Srbiji ima na preko 500.000 hektara spada u najlošije, ali na oglednom polju u Varni kod Šapca, daje prinos kao u Vojvodini.

Mileta Todorović iz Varne kod Šapca kaže da je u tu zemlju uloženo, jer je on ulagao.

„Saturacioni mulj sam prosuo, stajsko đubre i duboko oranje. Očekujem oko osam tona“, ispričao je Mileta.

Odmah posle Engleske, Srbija je 1961. godine imala ogledno polje, Mileta samo 11 godina. Obrađivalo se kaže zapregom i kosila tona pšenice sa hektara.

Zaoravanjem znanja danas se pokosi više od sedam tona hlebnog zrna. Zavidan uspeh ako se zna da je ovo izuzetno kiselo zemljište koje ne propušta vodu, pa u vodenim ogledalima bez drenaže biljke venu.

Rešenje za čak devet tona po hektaru je: stajnjak, duboko oranje, podrivanje ili drenaža, s proleća 200 čistog azota u dva do tri puta i umesto nekad obaveznog krečnjaka, saturacioni mulj iz obližnjih šećerana.

„To je jedan nus proizvod, koji pored krečnih materija sadrži azota kao stajnjak i mikro elemente“, kaže Nikola Koković, agrohemičar iz Instituta za zemljište.

Prof dr Dragan Rudić sa Poljoprivrednog fakulteta i dr Radmila Pivić ispred Instituta za zemljište, pre skoro dve decenije, iznenadili su sve rezultatima drenažnog ogleda, odvođenjem vode prinos pšenice povećan je za 60, a kukuruza i do 40 procenata.

„Ovo ogledno polje je dalo najmanje deset doktora, što ja znam, i to pravih“, priča Mileta.

Diplomu, kaže, nije dobio.

Izvor: RTS

Freeimages