Vršac: Šumski pojas čuvaće Mali rit

Gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović potpisala je u Ministarstvu zaštite životne sredine, Ugovor o dodeli sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2021. godini.

Po ovom ugovoru Vršac dobija 769.504 dinara za projekat „Revitalizacija šumskih staništa – Mali vršački rit, u okviru javnog konkusa koji je raspisalo Ministarstvo.

– U cilju dugoročnog i trajnog rešenja vidljivog obeležavanja granice zaštićenog staništa „Mali vršački rit“, osnivanje šumskih pojaseva od autohtonih vrsta drveća se nameće kao optimalno rešenje – izjavila je nakon potpisivanja ugovora, gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović. – Osnivanje šumskog pojasa, pored trajnog obeležavanja, imaće veliki značaj i za revitalizaciju šumskih staništa u zaštićenom području kao stvaranje šumskog staništa za zaštićene vrste biljaka i životinja.

Mali vršački rit predstavlja zaštićeno područje. Ono je nacionalno i međunarodno značajno vlažno stanište za ptice i biljke, deo je ekološke mreže i karakteriše ga mala pošumljenost. Formiranjem šumskih pojaseva, sadnjom dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka, vremenom će ovo područje postati ekološki koridor za kretanje životinja, njihovu migraciju, zaklon, kao i odmorišta između pojedinih delova; konkretno, između vlažnih staništa rita, mladih šuma raznih vrsta drveća kod nekadašnjeg „Goranskog rasadnika“ i šuma bagrema i evro-američke topole pored asfaltnog puta Vršac – Veliko Središte i dalje preko njega do predela izuzetnih odlika „Vršačke planine“.

Mali rit se prostire severoistočno od Vršca, od same gradske zone do sela Veliko Središte i severozapadno od Vršačkih planina, sa kojima čini jedinstvenu ekološku, strukturnu i funkcionalnu celinu i hranidbenu bazu za mnoge vrste. Ovo osobeno vlažno stanište dugačko je 11 kilometara, a široko oko dva kilometra. Prava je sreća da ovo zemljište nikad nije prevedeno u obradivo, pa je ostalo bogato biljnim i životinjskim vrstama. Ovde je zabeleženo prisustvo 176 vrsta ptica.

Područje je u ranijem periodu bilo ugroženo promenom namene zemljišta, preoravanjem livada, melioracijom, požarima zbog paljenja žetvenih ostataka, sečom stabala, nekontrolisanim lovom, a nedostajale su i mere aktivne zaštite na ovom terenu.

Izvor: Dnevnik

Foto: staniste.org.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime