Unapređenje proizvodnje organskog meda

Mladi pčelar Darko Batinić iz Lazareva jedan je od 17 korisnika iz Vojvodine koji je ostvario pravo na bespovratna sredstva u okviru konkursa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, za nabavku priključne mehanizacije, mašina i opreme za organsku proizvodnju. Darku, koji potiče iz čuvene pčelarske porodice Batinić, ova sredstva će pomoći da svoj naum, a to je proizvodnja organskog meda, dodatno unapredi.

  • Proizvodnjom organskog meda počeo sam da se bavim na poziv centra „Eko Agri“. Prepoznali su nas kao dobre pčelare, spremne za nešto novo i drugačije, te su ponudili da se okušamo u organskoj proizvodnji. Ova vrsta proizvodnje je vrlo komplikovana i zahtevna, prati je mnogo dokumentacije i mora biti proverljiva. Zahteva i mnogo ulaganja. Sve se mora prilagoditi organskoj proizvodnji, od boje na košnici do zabrane upotrebe bilo kojih pesticida. Svake godine se proizvodnja sertifikuje od nadležnih kuća – objašnjava Darko Batinić.
    Naš sagovornik je trenutno na doktorskim studijama i na najbolji način spaja teoriju i praksu. U porodici su se podelili, pa su brat i majka nastavili proizvodnju meda na konvencionalan način, a Darko je prešao na organsku.
  • Vrlo je skupo, pogotovo prve godine. To je godina konverzije. Morate mnogo da uložite, a proizvode i dalje prodajete po cenama konvencionalne proizvodnje. No, ukoliko se pokaže da organska proizvodnja meda može da funkcioniše, verujem da će cela porodica preći na takvu vrstu proizvodnje – ističe Batinić.
    Organski med imaće i domaći i evropski sertifikat, jer Darko u izvozu vidi šansu.
  • Organski proizvodi, među njima i med, za 50 pa i 100 odsto su skuplji od proizvoda iz konvencionalne proizvodnje. Zato smatram da nam je izvoz šansa – dodaje naš sagovornik.
    Početak godine, inače, za pčelare nije obećavajući. Hladno vreme izmrzlo je voće, od ringlova za pčele nije bilo ništa, izmrzla je kajsija, podbacila trnjina… Uljana repica je do sada jedina „nahranila“ pčele kako treba. Sada su sve nade uperene na bagremovu pašu, koja već godinama podbacuje.
  • Za neverovati je, ali je istina. Bagremova paša traje četiri – pet dana i, ako uspe, sezona je spašena. Ukoliko tih dana padne kiša, od paše ništa. Tako da nam ostaje da se nadamo da ćemo ove godine, posle nekoliko sušnih, imati bolju bagremovu pašu – naglašava Darko Batinić.
    Izvor: Dnevnik
razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime