U srpskim prodavnicama 40 odsto falsifikovanog meda

Najveća do sada sprovedena akcija otkrivanja lažnog meda u Srbiji pokazuje da je 40 odsto tog proizvoda na domaćem tržištu falsifikat, izjavio je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.
Akciju sprovode MUP i Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede.
On je u izjavi za RTS datoj na Svetski dan pčela rekao kako su analize pokazale da firma „Hani med“ falsifikuje med, jer iako su njeni proizvodi do sada prolazili sve provere, zahvaljujući novoj tehnologiji koja se primenjuje na Hemijskom fakultetu, dokazalo se da je taj med falsifikat.
„Naloženo je firmi “Hani med“ da sve količine povuče sa tržišta, što nije urađeno. Njihov med se nalazi i dalje u svim trgovinama. Procenili su da je rizik od kazne manji od profita“, naveo je Živadinović.
On je dodao da problem predstavlja i pekarski med, koji je nastao pregrevanjem meda, pa je pogodan za upotrebu u pekarskoj industriji, ali se prodaje kao regularan med, jer se u deklaraciji ne navode njegova izmenjena svojstva.
Živadinović naglašava da Srbije nema zakon kao EU po kome bi kažnjavala one koji se bave falsifikovanjem hrane.
Naveo je primer Holandije, gde se falsifikatorima zatvara firma na dve godine bez mogućnosti da je otvore na članove porodice, pa zato nikome ne pada na pamet da se time bavi.
Živadinović je napomenuo da pčelare proizvodnja bagremovog meda košta 800 dinara po kilogramu, a one koji falsifikuju svega 100 dinara, tako da oni svesno falsifikuju, jer ostvaruju veću zaradu.
On je upozorio potrošače da ako je otkupna cena bagremovog meda 800 dinara, ne može toliko da košta i u trgovini, već 1.200 i 1.300 dinara, i skrenuo pažnju da u tom slučaju nešto nije u redu s tim proizvodom.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije je ocenio da je zadovoljan sprovedenom akcijom kontrole meda i najavio da će ta organizacija pokloniti pola tone meda bolesnoj deci, NURDOR-u i bolnicama u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.
Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime