Zakon o popisu poljoprivrede dobio podršku nadležnog Odbora

Odbor za poljoprivredu Skupštine Srbije usvojio je danas predlog Zakona o popisu poljoprivrede 2023. godine koji je podnelo nadležno Ministarstvo i predložio Skupštini da ga izglasa.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Blagojević je, obrazlažući predlog, istakla da je ovaj popis značajan zbog toga što je neophodno da država zna čime raspolaže u ovoj oblasti, ali i radi evropskih integracija naše zemlje.

-Na putu pristupanju EU, poljoprivreda Srbije mora da se prilagodi nizu standarda i propisa koje propisuje Unija, a koji će u velikoj meri izmeniti stanje u našoj poljoprivredi. Set zakona, pravila i procedura koje treba da usvojimo u poljoprivredi obuhvata zakonske standarde, zajedničku poljoprivrednu politiku i strukturne fondove, izjavila je Blagojevićeva.

Dodala je da je neophodno uvesti brojne statističke indikatore u našu poljoprivredu kako bi se mogao pratiti proces prilagođavanja i stepen njene uslaglašenosti sa EU.

-Popisom će biti obuhvaćena sva porodična poljoprivredna gazdinstva, gazdinstva preduzetnika i pravnih lica, tako da će obuhvatiti najmanje 98 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta, bez povrsina pod okućnicama, kao i najmanje 98 procenata ukupnog broja uslovnih grla u Republici, precizirala je ona.

Blagojevićeva je dodala da popisom neće biti obuhvaćena gazdinstva sa sopstvenom poljoprivredniom proizvodnjom koja nije namenjena tržištu niti rpelazi određeni fizički prag.

Državna sekretarka je navela da će statistički podaci biti prikupljani metodom neposrednog intervjua, na čemu će biti angažovano oko 3.500 popisivača koji imaju znanja o poljoprivredi, a gazdinstva će imati mogućnost samoanketiranja putem upitnika na internetu.

Blagojevićeva je rekla da će, prema predračunu Republičkog zavoda za statistiku, popis koštati nešto više od 950 miliona dinara ili oko 7,9 miliona evra.

Izvor: Tanjug

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime