Preobraženje Gospodnje, preobražaj prirode i čoveka

Piše: Jelena Lukić

Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta, praznik je koji čuva spomen na božansku slavu Isusa Hrista i treba da očuva nadu i veru u spasenje. Ovaj praznik posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hrist na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svetlost. Tada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom.

Prema narodnom verovanju, na Preobraženje se preobražavaju i gora i voda, lišće počinje da žuti i opada, a voda postaje sve hladnija. Drugim rečima, završava se leto i počinje jesenje vreme.

Viteški festival u Manasiji

Od 2015. godine, svake poslednje nedelje avgusta, podno zidina Manasije, održava se međunarodni Viteški festival „Just out“ čiji je cilj promocija srpske kulturno-istorijske baštine i sećanje na viteštvo despota Stefana kome su žitelji Despotovca podigli spomenik u centru grada.

U skladu s preobraženjem čitave prirode dolazilo je do preobražaja u ponašanju ljudi. Praznik se tretirao kao neka vrsta vremenske granice, mnogo toga se smelo činiti samo do Preobraženja. Toga dana se ljudi poslednji put kupaju u rekama, potocima i jezerima. Prema narodnom verovanju, ono što se uradi na ovaj dan ponavljaće se čitave godine.

Tada devojke nastoje da od svakog posla ponešto urade, kako bi bile vredne cele godine. Veruje se da, ko ovoga dana spava, preobražava se u dremljivu osobu do narednog praznika. Rod novog grožđa prvi put se probao na Preobraženje, nakon što je osveštavano u crkvi.

U Pomoravskom kraju na Preobraženje se vrca med, a svako ko bi na to naišao tada – mogao je jesti med. Na taj dan se beru lešnici koji se tokom godine čuvaju kao lek.

Preobraženju Gospodnjem posvećeno je oko 30 srpskih hramova, a u Despotovcu je pre 28 godina pokrenuta kulturno-naučna manifestacija „Dani srpskoga duhovnog preobraženja“. Manifestacija se održava od 19. do 28. avgusta, između dva velika hrišćanska praznika, Preobraženja Gospodnjeg i Velike Gospojine. Te 1993. godine manifestacija je počela vrlo skromno, ali sa željom da služi kao putokaz vraćanju srpskoj kulturi i duhovnosti. Organizuju se koncerti posvećeni duhovnoj, tradicionalnoj i džez muzici, pozorišne predstave, a okosnica programa je naučni skup koji se bavi temama vezanim za našu nacionalnu istoriju, umetnost i kulturu sa naglaskom na srednji vek s obzirom da je kod Despotovca sagrađen najpoznatiji manastir Moravske škole – Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina Kneza Lazara.

Tokom preobraženskih dana, pored naučnog skupa, predviđeni su programi u skladu s verskim praznikom i tradicijom koja se neguje u ovom delu Srbije.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18