Forkontumac, pančevački karantin

Pored sedam dunavskih ada koje pripadaju Beogradu, na samo dvanaest kilometara od centra grada nalazi se i nekoliko rečnih ostrva koja administrativno ne pripadaju prestonici, ali su već decenijama među omiljenim izletištima beogradskih zaljubljenika u prirodu i Dunav.

Najpoznatije je ostrvo Forkontumac, čije ime potiče od austrijske karantinske stanice (kontumac), koja se početkom 18. veka nalazila na ušću Tamiša u Dunav, nadomak centra Pančeva. Kao i onaj zemunski, i ovaj pančevački karantin imao je ulogu da spreči širenje zaraznih bolesti, posebno kuge koja je u to vreme harala Otomanskim carstvom.

Tu su lekari pregledali sve putnike koji su stizali sa desne obale Save i Dunava. Ukoliko bi putnik pokazivao bilo kakve znake bolesti, upućivan je u posebno ograđen karantin u kome bi, u zavisnosti od bolesti, provodio između 21 i 42 dana. Zanimljivo je da se u karantinu našao i Vuk Stefanović Karadžić, 1813. godine.

S vremenom je karantin sa ušća Tamiša premešten bliže gradu, a ada koja se nalazila preko puta karantina dobila je naziv Forkontumac, što može da se prevede kao „pretkarantin“.

Ostrvo je poznato i kao Šveb, od nemačkog izraza schweben – lebdeti, plutati. Ovaj naziv ne čudi – zbog bujne vegetacije koja se prostire na 400 hektara, ostrvo zaista izgleda kao da levitira iznad plavog Dunava.

Naravno, prvo ga otkrivaju alasi, potom avanturisti, i konačno, sredinom pedesetih godina prošlog veka – vikendaši. I tako na severnom delu ostrva Forkontumac počinje da se stvara vikend-naselje, danas poznata – Bela stena. Nalazi se na produženom delu peščane plaže koja je specifična po plićaku koji se pruža čak desetak kilometara.

Do Bele stene može se doći samo vodom, odnosno čamcem. Za one koji nemaju sopstvena plovila organizovan je prevoz – za Beograđane iz marine u Višnjici, a za Pančevce iz vikend-naselja Čapljen. Sa koje god strane da se nalazite, imate mogućnost da tople dane provedete na lepoj peščanoj plaži, na kojoj uvek duva blagi povetarac; na našem moru – našem Dunavu, na Beloj steni.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18