Polemika o Nacrtu zakona o sezonskim radnicima

Javna rasprava o Nacrtu zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima završena je pre desetak dana. Tek tada je, čini se, o njemu počela intenzivna polemika – organizacije okupljene oko inicijative „Živim i van sezone“ traže od Vlade da povuče Nacrt jer smatraju da je u suprotnosti s Ustavom i međunarodnim konvencijama. NALED tvrdi suprotno.

Nacrt zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima trebalo bi da zameni Zakon o sezonskim poslovima koji je na snazi od 2019. godine.

Dopunjen je u oblastima koje obuhvataju građevinarstvo, ugostiteljstvo, turizam i pomoć u kući. U NALED-u kažu da je novi propis neophodan, jer se menja gotovo trećina aktuelnog zakona.

„Petnaest dana mesečno i 90 ili 120 dana u toku godine za poslodavca da ne može sistem da koristi više od 180 dana. Drugo, da se ne može da koristi paralelno, tj. da zloupotrebljava i koristi maksimum po sistemu, pa onda ugovor o privremeno-povremenim poslovima, dani se zbrajaju. Ne možete da otpustite radnika sa ugovorom o radu pa da ga angažujete preko sistema, mora da prođe najmanje tri meseca, a uvedeno je i ograničenje u broju radnika koje možete da angažujete preko sistema, uvedene su kvote“, objašnjava Irena Đorđević iz NALED-a.

Bez konsultacije sa onima koji angažuju sezonske radnike sumnja se u svrsishodnost novog zakona. Primera radi, u poljoprivredi, oni koji angažuju sezonce kažu da predloženi zakon ne bi mogao da se primeni u svim oblastima.

„Mislim da je to nejasno i da mora da se razjasni, da se razlista po poljoprivrednoj sezoni, šta je to i u kojim segmentima. Treba da se napravi neka korekcija da ne bude 180 dana u poljoprivredi, nego da bude 180 dana u branju malina, 180 dana u vezivanju, jer prelazimo svi tu zakonsku regulativu“, naglašava Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina.

Kritičari novog zakona tvrde i da on nije potreban jer povremeno zapošljavanje reguliše postojeći zakon. Smatraju i da je štetan za radnike, a koristi krupnom kapitalu.

„Nemaju pravo na ograničeno radno vreme i plaćeni prekovremeni rad, prekovremeni rad se plaća identično kao i uobičajeni rad, nemaju pravo na plaćeno odsustvo i na sudsku zaštitu“, navodi Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo.

Protivnici Nacrta zakona upozoravaju i na član koji se odnosi na stranu radnu snagu – dozvoljava povremeno angažovanje stranaca kojima nije potrebna viza za ulazak u Srbiju. Ministarstvo rada je nedavno za RTS navelo da su stranci do sada u velikom broju radili na crno, te da će se novim rešenjem legalizovati i oporezovati njihovo angažovanje.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored