Polemika o Nacrtu zakona o sezonskim radnicima

Javna rasprava o Nacrtu zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima završena je pre desetak dana. Tek tada je, čini se, o njemu počela intenzivna polemika – organizacije okupljene oko inicijative „Živim i van sezone“ traže od Vlade da povuče Nacrt jer smatraju da je u suprotnosti s Ustavom i međunarodnim konvencijama. NALED tvrdi suprotno.

Nacrt zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima trebalo bi da zameni Zakon o sezonskim poslovima koji je na snazi od 2019. godine.

Dopunjen je u oblastima koje obuhvataju građevinarstvo, ugostiteljstvo, turizam i pomoć u kući. U NALED-u kažu da je novi propis neophodan, jer se menja gotovo trećina aktuelnog zakona.

„Petnaest dana mesečno i 90 ili 120 dana u toku godine za poslodavca da ne može sistem da koristi više od 180 dana. Drugo, da se ne može da koristi paralelno, tj. da zloupotrebljava i koristi maksimum po sistemu, pa onda ugovor o privremeno-povremenim poslovima, dani se zbrajaju. Ne možete da otpustite radnika sa ugovorom o radu pa da ga angažujete preko sistema, mora da prođe najmanje tri meseca, a uvedeno je i ograničenje u broju radnika koje možete da angažujete preko sistema, uvedene su kvote“, objašnjava Irena Đorđević iz NALED-a.

Bez konsultacije sa onima koji angažuju sezonske radnike sumnja se u svrsishodnost novog zakona. Primera radi, u poljoprivredi, oni koji angažuju sezonce kažu da predloženi zakon ne bi mogao da se primeni u svim oblastima.

„Mislim da je to nejasno i da mora da se razjasni, da se razlista po poljoprivrednoj sezoni, šta je to i u kojim segmentima. Treba da se napravi neka korekcija da ne bude 180 dana u poljoprivredi, nego da bude 180 dana u branju malina, 180 dana u vezivanju, jer prelazimo svi tu zakonsku regulativu“, naglašava Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina.

Kritičari novog zakona tvrde i da on nije potreban jer povremeno zapošljavanje reguliše postojeći zakon. Smatraju i da je štetan za radnike, a koristi krupnom kapitalu.

„Nemaju pravo na ograničeno radno vreme i plaćeni prekovremeni rad, prekovremeni rad se plaća identično kao i uobičajeni rad, nemaju pravo na plaćeno odsustvo i na sudsku zaštitu“, navodi Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo.

Protivnici Nacrta zakona upozoravaju i na član koji se odnosi na stranu radnu snagu – dozvoljava povremeno angažovanje stranaca kojima nije potrebna viza za ulazak u Srbiju. Ministarstvo rada je nedavno za RTS navelo da su stranci do sada u velikom broju radili na crno, te da će se novim rešenjem legalizovati i oporezovati njihovo angažovanje.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18