Gljive u zemljištu skladište na milijarde tona ugljenika. Njihov doprinos borbi protiv klimatskih promena često je, baš kao i sam micelijum, skriven od naših očiju. Novi projekat njihovog mapiranja i zaštite podići će svest javnosti o važnosti pečuraka.
Bilo da stojite u lokalnom parku, na poljani ili u avalskoj šumi ispod vas se vrlo verovatno proteže micelijum. To je široka mreža tankih vlakana nalik korenju koju ispod površine zemlje formiraju pečurke. Društvo za zaštitu podzemnih mreža (SPUN) dobilo je donaciju od 3,5 miliona američkih dolara u cilju mapiranja i zaštite ovih vrednih organizama koji su zasebno carstvo i ne klasifikuju se ni kao biljke ni kao životinje.
Gljive bismo mogli da uporedimo sa ledenim bregom: njihov najveći deo, pa tako i značaj, skriven je od našeg oka. Fine niti micelijuma, tanje od vlakna pamuka, prožimaju zemljište širom sveta potpomažući rast biljaka kroz prenos hranljivih materija. Prema navodima naučnika, ako drveće predstavlja pluća Zemlje, micelijum gljiva gradi cirkulatorni sistem planete. Osim što ima ulogu u prenosu hranljivih materija, micelijum ima još jednu važnu funkciju – predstavlja veliko skladište ugljenika u zemljištu.
Procenjuje se da je dužina ove neobične podzemne mreže jednaka polovini širine naše galaksije, Mlečnog puta, i da iznosi oko 450 bilijardi kilometara (10 na 15), kao i da na uskladište na milijarde tona ugljenika.
Koristeći mašinsko učenje, SPUN će, na osnovu 10 hiljada opservacija iz baze podataka GlobalFungi, u kombinaciji sa drugim relevantnim saznanjima o stanju životne sredine, predvideti distribuciju micelijuma širom planete. Pored toga, stručnjaci će u narednih 18 meseci prikupiti dodatnih 10 hiljada uzoraka sa svih kontinenata kako bi istražili koje su najznačajnije tačke za sekvestraciju ugljenika. Zajedno sa novim vizuelizacijama protoka nutrijenata u mrežama micelijuma, mape će biti korisne i za određivanje najugroženijih lokacija.
Misija neprofitne organizacije SPUN jeste da sačuva bilione kilometara isprepletanog micelijuma od ljudskih aktivnosti i klimatskih ekstrema kako bi pečurke nastavile da učestvuju u upijanju ugljenika, transportu nitrijenata i očuvanju biodiverziteta.
Staništa brojnih vrsta gljiva su trenutno ugrožena. Najveće pretnje predstavljaju im širenje poljoprivrede, zagađenje, urbanizacija i krčenje šuma. Pa ipak gubitak pečuraka u velikoj meri ostaje nedokumentovan i nevidljiv na globalnom nivou.
Zahvaljujući novom konzervacionističkom poduhvatu SPUN-a javnost će bolje razumeti njihovu suštinsku važnost za ekosistem, ali će istovremeno biti podignuta svest o njihovoj ugroženosti. Time ćemo zajedničkim snagama moći da pomognemo njihovom opstanku.
Autorka: Jelena Kozbašić
Izvor: Klima 101
