Odložen Sajam peglane kobasice

Direktor Turističke organizacije Pirot Bratislav Zlatkov izjavio je da Sajam pirotske peglane kobasice sigurno neće biti održan krajem januara, zbog aktuelne epidemiološke sitacije.

Turistička organizacija Pirot već deset godina organizuje Sajam pirotske peglane kobasice, a zbog epidemije korona virusa poslednji sajam sa velikim brojem izlagača i posetilaca održan je 2020. godine. Zlatkov je za agenciju Beta izjavio da su prošle godine proizvođači „peglanu prodavali na sajtu koji je bio aktivan upravo zbog brže i lakše prodaje, ali i promocije ovog nesvakidašnjeg delikatesa“.

On je dodao da, ukoliko se smanji broj obolelih od kovida, postoji mogućnost da se krajem februara organizuje promocija Sajma peglane kobasice.

Sajam pirotske peglane kobasice ni prošle godine nije održan u sportskoj hali „Kej“, zbog epidemiološke situacije i tadašnjih mera o zabrani okupljanja.

Umesto toga organizatori Sajma, Turistička organizacija Pirot i Udruženje proizvođača pirotske peglane kobasice, pokrenuli su tada sajt pod nazivom Pirotskapeglana.rs, na kome je 30 proizvođača predstavilo je ovaj specijalitet po kome je Pirot poznat i van granica Srbije.

Do 2020. godine održano je osam sajmova peglane kobasice za koji je uvek vladalo veliko interesovanje ne samo učesnika, nego i posetilaca iz Srbije i inostranstva.

Peglana kobasica pravi se jedino u pirotskom kraju tokom zime i to od najkvalitetnijeg kozjeg, junećeg i ovčijeg mesa sa dosta belog luka i paprike, ali bez ikakvih aditiva, konzervansa i dodatnih masnoća i bez ikakve termičke obrade.

Suši se na promaji i svaki dan pegla flašom, zbog čega su i dobile naziv peglane kobasice.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime