Mlinari gube 8,5 miliona evra zbog zabrane izvoza

Direktor Poslovnog udruženja „Žitounija“ Zdravko Šajatović ocenio je da zbog zabrane izvoza brašna, koja je i dalje na snazi, srpski mlinari gomilaju zalihe, gube dobru zaradu i tradicionalna tržišta, a moglo bi da bude ugroženo i snabdevanje domaćeg tržišta brašnom tipa 400 u malim pakovanjima.

„To je apsolutno pogrešna politika, bez pravog obrazloženja. Petu nedelju molimo državu da ukine zabranu koja nije trebalo ni da se uvodi, a ona uopšte ne reaguje. Mogli smo da izvezemo brašna za oko 8,5 miliona evra, jer nikad veće cene nisu bile i plaćanje je 100 odsto avans“, rekao je Šajatović.

Dodao je da su umesto toga magacini mlinara puni, a na srpska tradicionalna tržišta u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i delimično Albaniji su došli izvoznici iz Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Turske.

U prve tri države smo izvozili oko 100.000 tona godišnje i nikada izvoz nije ugrožavao snabdevenost domaćeg tržišta, jer su naši kapaciteti, kako dodaje, pravljeni za bivšu Jugoslaviju.

Šajatović je rekao da bismo za 10 do 15 dana bili u stanju da izvezemo 16.000 tona brašna u trenutzku kada je najbolja konjuktura, jer su cene sada oko 420 evra po toni.

„Kada nam ukinu zabranu izvoza, tržišta koja držimo već 50 godina će biti zasićena, a cena će da padne“, upozorio je Šajatović.

Šajatović je naveo da će mlinari zbog velikih zaliha morati da smanje proizvodnju, što znači da će biti ugrožena snabdevenost domaćeg tržišta brašnom tipa 400 u pakovanjima do pet kilograma.

„Brašno tipa 400 čini svega 15 do 20 procenata od mlevenja pšenice i mlinarima se ne isplati da ga proizvode kad nemaju gde da skladište ostale proizvode“, objasnio je Šajatović.

On je rekao da mu nije jasno zbog čega je dozvoljen izvoz 100.000 tona pšenice u Severnu Makedoniju.

„Tamo smo, prema statistici, izvozili oko 68.000 tona godišnje, a ove godine je pre zabrane već izvezeno oko 60.000 tona. To bi značilo da ovih 100.000 tona ide u reeksport, što znači da oviim potezom omogućavamo da rade mlinski kapaciteti u regionu, a naše ćemo zatvoriti“, rekao je Šajatović.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18