Poljoprivredni sajam videlo 140.000 posetilaca

Poljoprivredni sajam je završen, a na njemu je nastupilo 1.100 izlagača iz Srbije i još 21 zemlje. Organizovano devet kolektivnih izložbi, prodaja je premašila očekivanja, a Sajam je videlo više od 140.000 posetilaca.

Najveća priredba Novosadskog sajma, 89. međunarodni poljoprivredni sajam, održana je u svom standardnom prolećnom terminu, od 21. do 27. maja. Zadržala je tradicionalni format koji je izlagačima pružio priliku da se predstave u zatvorenom i na otvorenom prostoru najstarije sajamske kuće u ovom delu Evrope.

Okupio je 1.100 izlagača iz Srbije i 21 zemlje (Mađarske, Italije, Češke, Holandije, Španije, Turske, Indonezije, Hrvatske, Severne Makedonije, Slovenije, Danske, Rumunije, Poljske, Bugarske, BiH, Crne Gore, Austrije, Maroka, Kube, Belgije i Angole.) Među njima su i one koje su prvi put nastupile na Poljoprivrednom sajmu Kuba, Angola, Maroko. Kolektivne izložbe su organizovali Mađarska, Češka, Italija, Holandija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Španija i Indonezija, a premijerno je objedinjeno nastupio i Maroko.

Poljoprivredni sajam je realizovan sa Mađarskom kao Zemljom partnerom. Generalni sponzor je bio Globos osiguranje, Banka partner – Banka Poštanska štedionica, Zlatni sponzor Al Dahra. Darodavci u Poklon-igri bili su Agropanonka, MBV i Kite doo.

Pokrovitelj Nacionalne izložbe stoke, sa izložbom genetskih potencijala, kao i izložbi organskih proizvoda, onih sa oznakom geografskog porekla, te „Srpski kvalitet“ i kraft piva bilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Sajam je podržala i Pokrajinska vlada, sa svojim sekretarijatima. Pored pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, posebno je aktivan bio i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam. I izlagače i goste, otvorenih kapija dočekao je Grad Novi Sad.

Foto: Novosadski sajam

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime