Francuzi kod Nove Varoši pronašli svoje parče raja

Maja i Nikolas, likovni umetnici iz Francuske, proputovali su pola sveta pre nego što su se skrasili u Vilovima kod Nove Varoši. U zaseoku Matijevići, pretprošle zime kupili su seosko domaćinstvo sa više od sedam hektara zemlje. Planiraju da tu gaje lekovito bilje i da se bave seoskim turizmom, da izgrade „park skulptura“ i letnju pozornicu. Stopili su se s ljudima i okolinom kao da su tu rođeni, a  u selu za njih imaju samo reči hvale.     

U domaćinstvu koje se ugnezdilo u podnožju Bosanja, vreme kao da je davno stalo. Kuća, staja, koliba i ambar građeni od kamena i brvana, zadržaće autentičan spoljni izgled, ali će delom dobiti novu namenu.

-Kuća je pravljena pre oko 120 godina i verovatno je najstarija u selu, pa će uskoro dobiti mokri čvor. Pomoćni objekti biće preuređeni u gostinske sobe, a staja u apartmane za turiste, dozidaćemo i atelje. Trenutno smo u fazi pripremnih radova i dok oni ne budu gotovi moraće da pričekaju drugi projekti, a na imanju planiramo mnogo toga- kažu supružnici Maja Šnajder (47) i Nikolas Bouvet (51).

U Ojkovici su došljaci obnovili napuštene kuće. Foto: Ž. Dulanović

Do pre 15 godina Maja i Nikolas su živeli u Avinjonu, u južnoj Francuskoj gde su i rođeni, a onda su se doselili u Vojvodinu, u Miletićevo, u kuću Majinog pradede. Majina majka je Srpkinja i njeni su poreklom iz Like, dok joj je otac Francuz.

-Zbog ćerke koja je maturant vršačke gimnazije, malo smo u Miletićevu, malo u Vilovima, ali kada jesenas krene na fakultet pređi ćemo za stalno ovde. Sin nam završava medicinu u Rumuniji i on, kao i sestra mu, vole da dođu u Vilove. Lepo im je ovde i slažu se da smo kupovinom imanja napravili dobar potez- kaže Maja.

Na oglas da se u Matijevićima prodaje imanje „naleteli“ su na internetu. Pre pogodbe dolazili su par navrata u izvidnicu, ali su u isto vreme  za svojim „parčetom raja“ tragali i po drugim planinama zapadne Srbije.

-Vilovi i Matijevići su upravo ono o čemu smo maštali dok smo živeli u ravnici, a bili smo na Tari, Zlataru, Kamenoj Gori,Zlatiboru . Mislim da nas je sudbina ovde dovela.Priroda  je prekrasna, a i dobri su ljudi, obožavam tradicionalna pića i jela- priča Nikolas.

Maja je diplomirani slikar, a povremenio glumi i režira u alternativnim pozorištima, dok je Nikolas diplomirani vajar, koji se bavi i pozorišnom scenografijom. I uspešni su u svom poslu. Nikolas radi skulpture uglavnom od gvožđa, ali i u kombinaciji sa kamenom i drvetom. Kombinujući prirodne materijale nedavno je uradio skulpturu na kojoj su volovi upregnuti u jaram, na poklon porodici Dobrivoja  Matijevića, koji su im prve komšije. Dobrivoje i braća mu Radojko i Vaso poznati su stočari i rabadžije. U štali imaju četiri para volova, 15 krava muzara i dvadesetak ovaca.

-Maja i Nikolas prave su komšije, čestiti su i pošteni, a takva su im i deca. Sam bog ih ovde poslao. Kad god nam šta treba dođu i pomognu, a i mi njima. Vole planinu, vodu, drvo, a kod nas ovde priroda na lepotama nije škrtarila- kaže komšija Dobrivoje. 

U novovaroškim selima koja se polako gase, zapuštena imanja sve više kupuju oni koji za ovaj kraj nisu rodbinski vezani. Dolaze iz daleka da na njima žive, daleko od grada, smoga  i buke. Samo ih je u Ojkovici nekoliko. Supružnici Dunja (34) i Vladimir (34) Ristanović nedavno su ovde dobili i bebu što malobrojnim meštanima uliva nadu u opstanak sela. Dunja  je poreklom iz Like, a Vladimir iz Užica, a upoznali su se i zavoleli tokom studija u Beogradu. Posle njih u zaseok Tomoći su doselili i njihovi prijatelji Predrag (66) i Snežana (56) Đurić, Krajišnici koji su živeli u Americi, a zatim još nekoliko porodica.

-Prihvatili smo ih kao svoje. Družimo se i ispomažemo, kao jedna smo kuća. Milina je videti dim iz odžaka dole u Tomićima i opet čuti žamor u do juče pustom zaseoku. Za poštovanje je njihova odluka da za život odaberu selo iz koga su pobegli mnogi njegovi meštani. I u selu može lepo da se živi, ko hoće pametno da radi- kaže meštanin Marijan Rogović (70) iz Ojkovice.

Tekst i foto: Željko Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da