Grad u Arilju obrao ovogodišnji rod maline

U proteklih sedam dana, teritoriju opštine Arilje zahvatilo je ogromno nevreme praćeno olujnim vetrom i gradom koji je pričinio ogromne materijalne štete, ne samo u malinjacima već i u ostalim voćarskim kulturama i poljoprivrednoj letini.

Na području Arilja, grad je zaobišao četiri do pet sela, ali su meštani i tih mesta u strahu, s obzirom na to da vremenske prognoze nisu obećavajuće.

Dragoš Luković jedan je od proizvođača maline iz Arilja čiji je zasad oštetio grad.

-Za desetak dana očekuje se berba, plodovi su spremni, prve maline su već zarudele. Videćemo šta će dalje biti. Međutim, ono što je jako bitno i jako potresno u Arilju, jeste da je oluja praćena velikim gradom veličine oraha i krupnije, zahvatila sela koja poseduju najviše voćnjaka, a to su Bogojevići, Latvica, jedan deo Stupčevića, Mirosaljci, Dragovac. U pojedinim malinjacima, kako sami malinari kažu, šteta je katastrofalna, preko 80 odsto i tu nema berbe. Dakle, ostala je samo trska, kaže Luković

Protivgradna zaštita je delovala i ispaljeno je rekordnih 89 raketa ali ni to nije bilo dovoljno da se zaštite ovogodišnji prinosi.

-Protivgradni sterlci su dejstvovali u više navrata. Ispaljeno je, kako kažu meštani `sve što su imali` i za njih sve pohvale. Međutim, i sami oblaci su bili toliko kumulativni, toliko jaki, da je prosto bilo nemoguće dejstvovati. U poslednje vreme nameće se pitanje, da li protivgradna zaštita, takva kakvu imamo može da nas zaštiti i odbrani. Po gradu se prenosilo da je jedina zaštita od grada ili `zasejavanje oblaka` ili protivgradna mreža, zaključio je Luković.

Pored Arilja, od grada je stradala i opština Ivanjica, a olujno nevreme tokom prethodnog dana je donelo i problem u snabdevanju električnom energijom. Grom je pogodio dalekovod i bez struje je ostalo oko 3.000 domaćinstava. Ekipe su na terenu i u toku dana bi trebalo da svi potrošači budu uredno snabdeveni električnom energijom.

Izvor: GZS

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo