Žetva uljane repice u atarima Bačke Topole

Na vojvođanskim poljima, počela je žetva uljane repice, čiji prinosi u atarima variraju i iznose od 2,5 i preko 3 tone po hektaru, u zavisnosti od toga kako su primenjene agrotehničke mere i da li je u kritičnim fazama razvoja biljaka bilo padavina. Pod tom ozimom kulturom, kako se procenjuje u Srbiji je zasnovano oko 30.000 hektara.

Na području delovanja Poljoprivredne stručne službe Bačka Topola, uljanom repicom je posejano oko 5.000 hektara, što su uobičajene setvene površine, kaže agronom Marta Barčik dodajući da je žetva te biljne vrste počela u njihovim atarima, da prinosi iznose do tri tone po hektaru i da je manjak padavina uticao na niži rod.

– Veliki prinos očekujemo, oko tri tone po hektaru, što je zadovoljavajuće, kada gledamo i otkupnu cenu ove godine – kaže Marta Barčik, agronom u PSS Bačka Topola.

– Prinosi su dve do tri tone po hektaru, zavisi gde je i koliko bilo padavina u atarima. Otkupna cena je 90 dinara za kilogram, što je zadovoljavajuće za nas – smatra Nikola Banjanin iz Bačkog Sokolca.

Uputili smo se i do Zemljoradničke zadruge „Bačka“ u Bačkoj Topoli, koja sa kooperantima ima ugovorenih oko 150 hektara pod uljanom repicom. Direktor Branko Dudić kaže da su prinosi nešto niži zbog nedostatka padavina i da poljoprivrednicima nude dva modela otkupa uljane repice.

– Konačna konačna cena za uljanu repicu je 90 dinara, a akontna cena je 86 dinara za kilogram i kooperanti mogu da odluče da li će da se odmah obračunava za 90 dinara ili da čekaju pa da vide kakva će cena biti dalje – objašnjava Branko Dudić iz Zemljoradničke zadruge „Bačka“ u Bačkoj Topoli.

Zahvaljujući dobro opremljenoj mehanizaciji na poljoprivrednim gazdinstvima, u zadrugama i poljoprivrednim kompanijama, očekuje se da se žetva uljane repice u atarima Bačke Topole, završi za desetak dana.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo