Paljenje strnjišta ugrožava kvalitet zemljišta

Unošenjem organskog đubriva ne popravlja se samo hranidbeni potencijal zemljišta, već i vodno-vazdušni i toplotni režim, kao i mikrobiološka aktivnost zemljišta neophodna za mobilnost biogenih elemenata. Sa žetvenim ostacima se treba domaćinski i odgovorno ponašati.

Neka od rešenja su ljuštenje strnjišta što pre. Nakon žetve zaorati strnjište na dubinu od 10-15 cm što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka. Preporučuje se da se zajedno sa zaoravanjem doda i azot u količini od 20-50 kg/ha. Ova količina azota obezbeđuje nesmetano razlaganje biljnih ostataka.

Moguće je sprovesti i oranje na punu dubinu do 25 cm. Istovremeno, neophodno je uneti mineralno đubrivo i stajnjak. Nakon toga brazdu treba zatvoriti upotrebom drljače ili setvospremača, da bi se zemljište izravnalo i time umanjio gubitak vlage. Zaoravanjem žetvenih ostataka popravlja se plodnost i kvalitet zemljišta. Takođe, povećava sadržaj organske materije, sadržaj humusa, povećava se sadržaj hraniva, mikrobiološka aktivnost zemljišta, popravljaju se vodno-vazdušne i fizičke osobine, struktura zemljišta i povećava se dreniranost kod težih zemljišta.

Negativna, ali česta pojava na našim njivama je da se žetveni ostaci spaljuju, što ima za posledicu da su ugroženi susedni usevi, a često i životi ljudi. Ugroženi su životna sredina, divljač, kvalitet vazduha. Narušava se stanje zemljišta, kao osnove poljoprivredne proizvodnje. Najveća šteta se ogleda u tome što se gubi nivo humusa u zemljištu. Visoke temperature koje se razvijaju u požaru uništavaju korisne mikroorganizme i na taj način trajno smanjuju plodnost.

Požarom se smanjuje sadržaj humusa. Pri paljenju slame izgori i do tri tone humusa po hektaru. Za stvaranje jednog centimetra humusa potrebno je 100 godina. I bez spaljivanja ostataka, sadržaj humusa u našim zemljištima polako opada. Da bi se taj proces zaustavio, potrebno je primeniti mere kao što su vraćanje biljnih ostataka u zemljište, đubrenje stajnjakom ili bilo kojim drugim organskim đubrivom, setva jednogodišnjih ili višegodišnjih mahunarki (soja, pasulj, grašak, lucerka).

Spaljivanje žetvenih ostataka na otvorenom je strogo zabranjeno po osnovu više zakona i predviđene su visoke kazne. Paljenje strnjike je krivično delo izazivanja opšte opasnosti. Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, zbog paljenja, gubi pravo na podsticajna sredstva u poljoprivredi na period od dve godine, a tu su i novčane kazne za fizička lica od 100 hiljada, a za pravna od 300 hiljada dinara.

Piše: Ivan Nan, dipl. inž. biljne proizvodnje, PSS Zrenjanin

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18