Oporavak cena žitarica, Srbija nije ugrožena

Direktor Produktne berze Novi Sad Miloš Janjić izjavio je da Srbija nije ugrožena kada je reč o žitaricama i da ćemo imati dovoljno kukuruza, suncokreta i soje za sopstvene potrebe, bez obzira na to što se zbog suše očekuje manji prinos nego prošle godine.

Jajnić je, govoreći o trenutnom stanju cena na Produktnoj berzi, rekao da je vidljiv blagi oporavak cena, kao i da je suša uticala na svetsko tržište. Kaže da će rezultati nakon ovog sušnog perioda, kako se bude bližilo vreme žetve, dati precizniju sliku stanja u Srbiji na osnovu koje će se donositi dalje odluke.

– Mi ćemo sigurno imati za izvoz, samo ćemo videti koje su to količine. Treba razumeti i privredu i državu koja vodi računa o sopstvenom stanovništvu. Potrebno je na osnovu rezultata procene doneti pravu odluku. Poenta je u pravoj odluci, koju treba doneti u pravom trenutku, tako da ni jedna ni druga strana ne budu opterećene. Privreda treba da živi i kasnije, ne treba donositi prevelika ograničenja ako za to nema potrebe – naveo je Janjić.

Janjić je dodao da postoji i mogućnost ograničenja izvoza, ali samo u smislu količine.

– U poslednjih nedelju dana je blagi oporavak cena kukuruza, pšenice, soje. Konkretno kukuruzom se trguje između 33 – 34 dinara, pšenica je između 35 i 36 sve zavisi od kvaliteta, a soja je skočila na 78 dinara bez PDV-a. U prethodnom periodu je došlo do pada cena, međutim sama sušna situacija na svetskom tržištu i oslobađanje izvoza su dovele do oporavka cena – rekao je Janjić.

On se osvrnuo na situaciju sa „zarobljenim“ žitaricama u ukrajinskoj luci i rekao da ta situacija dovodi do velike opreznosti trgovaca na svim svetskim berzama, jer su postojala očekivanja da će ukrajinski brodovi krenuti u nekom skorijem periodu, ali da se to još nije desilo. Janjić je naglasio da Ukrajina izvozi između 70 i 80 odsto svoje proizvodnje, ali da se 90 odsto tog izvoza obavlja brodovima. Pošto to sada nije moguće, može doći do stvaranja velikih pritisaka na tržištu, dodao je on.

– Ukrajina je između 70 i 80 odsto svoje proizvodnje izvozila, a 90 odsto toga je išlo upravo iz ukrajinske luke. Ona sada vrši neki izvoz, samo kopneni i to je po nekoj proceni do dva miliona tona. To je na godišnjem nivou izvoz od maksimum 24 miliona tona, a prema prognozama očekuje se proizvodnja negde preko 60 miliona tona, na šta moramo dodati i određene zalihe od prethodne godine – rekao je Janjić.

On je kazao da je po proceni trenutno prisutno oko 19 miliona tona starog roda i da će se ukoliko to „ne uspe da izađe iz zemlje“ stvoriti veliki pritisak.

– Sa druge strane, mnogo toga i psihološki utiče na tržište. Pre svega tu su prisutni finansijski fondovi koji na bilo koju informaciju potencijalnog rasta ili pada, zabrane, političkih ograničenja, ulaze u poziciju da kupuju na finansijskim berzama fjučerse i stvaraju dodatni pritisak, tako da jako mnogo zavisi od toga sta će biti sa brodskim izvozom iz Ukrajine – objasnio je Janjić.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar