Kukuruz u Južnom Banatu trpi posledice suše

Kukuruz koji je u Južnom Banatu tradicionalno najzastupljenija poljoprivredna kultura trpi posledice suše a od količine padavina u pojedinim reonima zavisiće i prinosi. Tamo gde je bilo dovoljno padavina kukuruz je u dobrom stanju, ali ima područja gde će prinosi biti znatno manji nego prošle godine.

Kiša koja je prethodnog vikenda padala u Južnom Banatu oraspoložila je poljoprivrednike, ali je stigla prekasno da bi popravila stanje kukuruza kažu u Institutu Tamiš.

Maja Sudimac rukovodilac Savetodavne službe u Institutu Tamiš kaže „Na klipovima kukuruza postoji od 50 do 90 odsto oplođenih zrna, a to je jako malo i možemo očekivati da će nam srazmerno tome biti i prinosi smanjeni. Imamo parcele koje su dosta ugrožene i gde će prinosi biti smanjeni ispod 50 odsto. Ako je prinos kukuruza u Južnom Banatu bio 10 tak tona po hektaru sve što ove godine bude preko pet tona po hektaru biće više nego odlično.“

Područja na obodu Deliblatske peščare: Vladimirovac, Banatski Karlovac, Alibunar pretrpela su najveću sušu ove godine. Iako je pre par dana upravo ovde bilo najviše padavina, oko 40 litara po metru kubnom, to neće uticati na rod kukuruza. Južnobanatski poljoprivrednici polako se pripremaju i za žetvu suncokreta koja bi trebalo da počne sredinom avgusta.

– Suncokret je biljna vrsta koja dobro trpi sušu i tu je situacija značajno bolja. On je trenutno u periodu sazrevanja. Neke preliminarne prinose nećemo iznositi, ali tu neće biti drastičnog smanjenja osim na parcelama gde se nije poštovao plodored i gde ima dosta samoniklog suncokreta, zbog čega će biti otežana žetva – navodi Maja Sudimac.

Važno je da proizvođači poštuju pravilo da se jedna biljna vrsta može ponoviti na određenoj parceli tek za tri do četiri godine. Ove godine problem pravi i prisustvo kukuruznog plamenca, jer nema mogućnosti suzbijanja u merkantilnom kukuruzu već samo u semenskom i kukuruzu šećercu, kažu u Institutu Tamiš, a sva oštećenja na klipovima pogodna su mesta za njegovo širenje.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar