„Hajdučko veče“ dočarava život predaka

„Ko zaboravi svoju prošlost nema budućnost“  poručio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić otvorivši, u atmosferi s prizvukom starina i običaja, tradicionalnu manifestaciju „Hajdučko veče“, u selu Crna Bara opštine Bogatić.

Vožnja fijakerom u svadbenoj koloni i svatovima obučenim u tradicionalnu mačvansku nošnju bila je i ovoga puta dočarana s izuzetnom lepotom i dramatikom. Ministar Krkobabić je sa predsednikom opštine Bogatić, nakon vožnje fijakerom posetio izložbu domaće radinosti i  gastronomskih specijaliteta, dela ruku „Udruženja žena Crnobarke“ koje su ovom prilikom okupile članice još 20 udruženja žena iz čitave Mačve, ali i susednih okruga.

Manifestacija „Hajdučko veče“ inpirisana je motivima iz romana o hajduku Stanku, Janka Veselinovića i održava se od 1966. godine prvog vikenda u avgustu. Osnovna ideja je da se dočara život predaka, lepota nekadašnjeg života i starih običaja.

U tom duhu organizuju se Mačvanska svadba, Hajdučka regata, takmičenje lovaca i ribolovaca, izbor najlepšeg fijakera, izbor radova sa likovne kolonije, izložba domaće radinosti i bogat kulturno – umetnički i zabavni program.

Predsednik opštine Bogatić Milan Damjanović zahvalio je ministru na poseti i na prilici da Mačva prikaže svoju lepotu tradicije i kulturnog nasleđa.

Vrhunac večeri kao i uvek bilo je takmičenje za izbor harambaše. Mladići su se takmičili u preskakanju panja, bacanju kamena s ramena, nadvlačenju klipka, skoku u dalj, borbi na brvnu i penjanju uz drvo. Najspretniji, najokretniji i najspremniji momak dobija novčanu nagradu, ali i veoma vrednu hajdučku sablju i zvanje harambaše – hajdučkog starešine.

Foto: Amir Hamzazgić, Beta

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar