Prinosi grožđa će zbog suše biti manji

Kakvi će biti ovogodišnji prinosi i kvalitet grožđa u Srbiji znaće se pouzdano kada počne berba, a kako kaže direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta već sada se može reći da će zbog vremenskih prilika prinosi biti manji.

– Očekujemo da berba počne za 10 do 15 dana i tada ćemo imati jasniju sliku, ali sasvim je izvesno da će suša i ekstremno visoke temperature koje dugo traju uzeti danak i kod grožđa. Pritom je važno znati da problemi sa prinosima neće biti isti u svim krajevima, jer nisu isti uslovi u Šumadiji, na Fruškoj Gori, u Negotinu, Župi ili Niškom regionu – kaže on.

Dodaje i da tamo gde se loza nalazi blizu izvora, reke ili jezera ona može da ima veću vlažnost i da se bolje sačuva rod. Rajta navodi da je loza otporna biljka i da može da se prilagodi na razne temperature, visoke i niske, ali pod uslovom da one traju predugo, kao što je ovog leta bio slučaj sa ekstremno visokim temperaturama.

– Zbog velike vrućine nema sokova koji putuju kroz biljku i treba da hrane bobicu, kožica i pokožica bobice znaju da izgore, ona se osuši i od takve bobice ne moze da se napravi ništa. Nekada moraju i da se seku grozdovi da bi se spasilo što se spasiti može – objašnjava Rajta.

Prema njegovim rečima, ove godine je i grad u nekim vinogradima napravio štetu a onda se nadovezala i suša, tako da su vinogradari imali pune ruke posla kako bi zaštitili rod. Rajta ukazuje da situacija nije teška samo kod nas nego i u celoj Evropi koja se suočila sa ekstremno visokim temperaturama. Tako su, navodi, u Francuskoj, jednom od najvećih proizvođača vina, gde inače nije dozvoljeno navodnjavanje vinograda, napravili izuzetak i u nekim regionima dozvolili navodnjavanje kako bi se spasio rod.

Prema podacima Privredne komore Srbije naša zemlja ima 20.113 hektara pod vinovom lozom, godišnje se proizvede oko 160.000 tona grožđa a proizvodnjom grožđa se bavi oko 80.000 poljoprivrednih gazdinstava.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar