Kraj septembra za setvu spelte

Otpornija je na niske temperature i korov, a može da se poseje čak do 1.200 m nadmorske visine. Jedna od najstarijih žitarica koja se sve više uzgaja je spelta, Triticum spelta. U odnosu na običnu pšenicu odlikuje se velikim sadržajem proteina koji se kreće od 10 do 25 odsto, većim sadržajem aminokiselina, lipida i nezasićenih masnih kiselina. Zrno je bogato vitaminima B kompleksa, E i K te mineralima.

Pogodna je za organsku proizvodnju, jer je otpornija od drugih žitrica kad su u pitanju loši uslovi uspevanja, delovanje niskih tempertura, pojava bolesti i napad štetočina. Još jedna njena osobina je da se lakše bori sa korovima.

Velika prednost spelte je što sadrži manje glutena od pšenice.

Može se uzgajati na većim nadmorskim visinama, do 1.200 m. Tolerantna je na nepovoljne agroekološke uslove. Odgovaraju joj zemljišta sa pH reakcijom od šest do 7,5 i optimalnom vlažnošću od 60 do 80 odsto.

Minimalna temperatura klijanja je 5 stepeni Celzijusa. Pod snežnim pokrivačem usev može da izdrži i do -20 stepeni C, visoka temperatura, preko 30 stepeni C, skraćuje period vegetacije i umanjuje prinos.

Većina sorata su ozime, ali postoje i jare. Obrada zemljišta je ista kao i kod ostalih žitarica. Potrebno je dobro pripremiti setveni sloj i zbog toga joj odgovaraju predusevi koji ranije napuštaju oranicu, kao što su krompir, uljana repica, rani hibridi kukuruza i slično. Ne treba je uzgajati posle pšenice i ostalih srodnih žitarica. Na isto mesto se može posejati posle tri godine.

Setva se obavlja od kraja septembra do kraja oktobra. Termin se prilagođava proizvodnom području. Treba uzeti u obzir da će biljke u periodu od dva meseca da se razviju i pripreme za zimu, niske temperature i snežne padavine. Količina semena zavisi od sorte, vremenskih prilika i vremena setve. Kreće se između 160 do 240 kg semena po hektaru. Dubina setve je četiri centimetra, a na lakšim zemljištima do šest.

Za setvu se koristi oljušteno i neoljušteno seme. Oljušteno daje brže i ujednačeno klijanje i nicanje, a potrebna nam je manja količina. Prednost je vidljiva pri setvi u sušnim uslovima, jer ovakvom semenu treba manje vode. Neoljušteno bolje podnosi setvu u hladno i vlažno zemljište.

Kako bi se osiguralo ujednačeno klijanje i nicanje preporučuje se valjanje posle odrađene setve. Da biste sprečili razvoj korovskog bilja obavite drljanje, a istovremeno se postiže bolja aeracija i podstiče bokorenje.

Izvor: Agroklub

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar