Koze i ovce nisko rastinje čuvaju od požara

Stado od 300 ovaca i koza zaduženo je za zaštitu dela Barselone od požara, a cilj je da ih bude što više, navode strani mediji i naglašavaju da je to stari metod zaštite od požara.

Barselona je u borbi protiv vatrene stihije počela da računa na koze i ovce, čiji je zadatak da u najvećem gradskom parku pojedu što više rastinja, kako bi smanjile mogućnost od izbijanja i rasplamsavanja požara.

Kako piše Vašington post, pre mesec dana vatra je gutala sve pred sobom dok nije iznenad stala ispred kuća u Zapadnom Sakramentu, a iako je sve delovalo kao božje čudo, ispostavilo se da je to rezultat 400 gladnih koza koje su obristile nisko rastinje.

– Životinje su temeljni radnici, ne izmišljamo ništa novo – naglasio je Gijem Kantaleta iz NVO Pau Kosta, koji istu strategiju koristi i u Đironi od 2016. godine.

Slična metoda u borbi protiv požara primenjivana je i u Andaluziji pre više od dve decenije, piše Gardijan.

U Barseloni je u aprilu pokrenut pilot projekat u parku Koljserola iznad grada, koji se prostire na 8.000 hektara i u kojem godišnje prosečno izbije 50 požara.

Predstavnik grada Eloi Badia kaže da bi posledice požara, kada bi on izbio u tom parku, bile ogromne, imajući u vidu da ga okružju gusto naseljene opštine.

Regionalni projekat u Španiji uključuje više od 100.000 životinja koje se koriste za zaštitu od požara, a procene se da vlasti tako uštedi 75 odsto sredstava koje bi potrošili na mehaničko uništavanje vegetacije.

Životinje širom planete imaju veliki doprinos u sprečavanju požara, time što raščišćavaju rastinje.

U Kaliforniji je desetak kompanija kupilo koze za ciljanu ispašu nakon što je prošle godine u požaru izgorelo 850.000 hektara.

U Portugalu je 2017. godine ugrožena vrsta konja pomogla da se sačuva prirodni rezervat Faia Brava.

U Kanadi su krave pomagale da se ne desi katastorfa tako što su obrstile područja podložna požarima.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime