Čačanska rana – jagode detinjstva se vraćaju u modu

Autohtona sorta jagoda „čačanska rana“ retka je na srpskim njivama i skoro da je više niko i ne gaji.  Jedan od malobrojnih proizvođača, Ivan Lukić, iz Donje Sabante kod Kragujevca, nasledio je ovu proizvodnju od bake i dede i ne pomišlja da je zameni sa nekom drugom sortom. Priznaje da se sa čačanskom ne može računati na ogromne prinose i zaradu, ali zbog tradicije ne želi da se odrekne slatke, sitne i mirišljave jagode. Da bi povećao prihode, osmislio je i novi proizvod- jagode u saksiji.

Ivan Lukić je srednja generacija porodice koja je odana autohtonoj sorti jagoda. Kaže da je većina odustala od ove domaće sorte i prešla na italijanske i turske zbog većih prinosa. Čačanska se u gazdinstvu Lukića gaji skoro pola veka i to iz više razloga, ali i na više različitih načina – na otvorenom, u plasteniku i u saksijama.

Čačansku ranu su gajili moji baka i deda, zatim moji roditelji, a ja nastavio sa svoje troje dece. Nekako sam emotivno vezan za ovu sortu, a ni prihod nije loš. Nisam se preorijentisao na uvozne sorte, jer je ova vrsta veoma otporna. Ne zahteva nikakav hemijski tretman. Najvažnije je da ima miris i ukus prave jagode, kakve pamtimo iz detinjstva i kupci to znaju da cene. Uvozne sorte imaju ujednačene plodove i lepe su na oko. Naše su sitnije, ali slađe i mirišu. Zato su idealne za slatko i džemove. Plasman na tržištu nije nikakav problem, uprkos konkurenciji sa jagodama koje izgledaju kao sa fotografija – kaže Ivan Lukić.

Ova sorta nije bez mana, dodaje ovaj proizvođač. Rod nije svake godine isti i mora da se gleda u nebo. Tim pre što jagodu uglavnom gaji na otvorenom.Čačanskarana ne voli preterano kišna proleća, te su u takvim uslovima preporučuje obavezno razređivanje lisne masne i odstranjivanje trulih plodova.

You need to be logged in to view the rest of the content. Molimo vas da se . Niste Pretplatnik? Pretplatite Se
razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime