“Zavičajci” se ponovo okupili u Bečeju

Nakon dve godine pauze, na Dudari odnosno Šištaku u Bečeju održani su četvrti „Zavičajni dani“ koji su okupili veliki broj sugrađana ali i meštana iz okolnih mesta, kako mlađih tako i starijih.

Reč je o manifestaciji koja za cilj ima očuvanje kulturnog nasleđa naroda sa prostora Bosne i Hercegovine kao i iz Republike Srpske čiju organizaciju potpisuje UG „Zavičajni dani“ i I MZ „Ivan Perišić“.

“Manifestaciju smo obnovili posle dve godine, kada smo bili primorani da je obustavimo zbog epidemiološke situacije. Organizovali smo program za sve generacije, za decu smo pripremili razne igre poput trke u džakovima i nošenja jaja u kašičicama, a doveli smo im i animatore, koji su zaduženi za radionice. Pripremili smo i razna sportska nadmetanja poput bacanja kamena sa ramena, skok u dalj iz mesta, nadvlačenje konopca itd. Posetiocima smo delili pljeskavice. Istina, uslovi su možda skromniji nego ranijih godina, ali smo se potrudili da za svakog pripremimo po nešto” rekao je predsednik Udruženja građana “Zavičajni dani”, Bratislav Martinović.

“Veoma nam je drago što se ova tradicija održava već četvrti put. Izuzetno smo zadovoljni odzivom i što naši sugrađani rado dolaze na ovu manifestaciju i prepoznaju je kao mesto dobrog druženja”, rekla je Dušica Nešić, sekretar I MZ “Ivan Perišić” Bečej.

Samo neka od dobara nasleđa napominju organizatori jesu stari sportovi, prikazivanje starih zanata i rukotvorina, kao i muzike i igara sa tih prostora.

Ono što se ove godine nije desilo za razliku od pređašnjih jeste bik na ražnju, koji je izostao iz opravdanih razloga, kažu organizatori i dodaju da se nadaju da to neće biti slučaj i na narednim „Zavičajnim danima“.

Zahvaljujući i više nego dobrom odzivu i zainteresovanosti meštana, organizatori nisu u dilemi da li će i naredne godine nastaviti tradiciju i održati pete jubilarne „Zavičajne dane“.

Zorana Ljubojev

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar