Podnošenje zahteva za podsticaje za sertifikaciju do 31. oktobra

Podsticaji za sertifikaciju kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla obuhvataju podršku sertifikaciji: sistema upravljanja bezbednošću hrane prema ISO 22000, FSSC 22000, BRC, IFS, GOST-R standardu, dobre poljoprivredne prakse prema GLOBALG.A.P. standardu, sistema kvaliteta hrane prema HALAL standardu, sistema kvaliteta hrane prema KOSHER standardu, proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje, proizvoda sa oznakom geografskog porekla, kaoi proizvoda sa oznakom „srpski kvalitet”.

Pravo na podsticaje imaju lica upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, i to:

-Fizičko lice, nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva,

-Preduzetnik,

-Pravno lice, kao i

– Udruženje.

Fizičko lice ima pravo da podnese zahtev za podsticaje za sertifikaciju dobre poljoporivredne prakse GLOBALG.A.P. standard, proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje, proizvoda sa oznakom geografskog porekla, kao i proizvoda sa oznakom „srpski kvalitet”.

Preduzetnik i pravno lice imaju pravo da podnesu zahtev za sve podsticaje propisane Pravilnikom, a udruženje samo za podsticaje sertifikacije proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje i proizvoda sa oznakom geografskog porekla.

Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje za sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti kroz sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla, podnosi se Ministarstvu – Upravi za agrarna plaćanja za svaku kalendarsku godinu, u periodu od od 15. aprila do 31. oktobra tekuće godine.

Zahtev se podnosi jedanput godišnje, a može se podneti za jedan ili više podsticaja.

Iznos podsticaja je 50% od vrednosti troškova plaćenog iznosa sertifikacije, bez obračunatog poreza na dodatu vrednost, odnosno 65% od vrednosti troškova plaćenog iznosa sertifikacije, bez obračunatog poreza na dodatu vrednost u području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi. Najviši ukupni iznos podsticaja po korisniku je 1.000.000 dinara.

Piše: Mirjana Milošević, savetodavac za agroekonomiju

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime