Svinjarstvo na granici isplativosti

U Šatrincima, prema rečima stočara, klaničari otkupljuju tovljenike, po ceni od najviše 260 dinara po kilogramu žive mere, što je, kako ističu, niska cena, imajući u vidu skupu stočnu hranu i ostale troškove u proizvodnji tovljenika. Otkupna cena bi trebalo,kako kažu, da bude oko 300 dinara po kilogramu, da bi se poslovalo rentabilno.

Skupa stočna hrana i ostali inputi koji ulaze u troškove proizvodnje tovljenike uslovili su to da ,uzgajivači tovljenika sve teže nalaze računicu u toj grani stočarske proizvodnje. To je potvrdio i Vlastimir Trivunović stočar iz Šatrinaca, navodeće podatk , koliko ga u novčano košta proizvodnja tovljenika.

– Trenutno me tovljenik košta 24 do 25.000 dinara, bez nekoga rada, samo inputi, hrana koliko pojede grlo, 280 do 300 kilograma treba koncentrata, od 25 kilograma prase kada se stavi u tov, plus cena praseta, plus krmača. Po kalkulacijama proizvodnje, otkupna cena žive mere za tovljenike trebalo bi da bude najmanje 280 do 300 dinara, da bi bilo neka isplativosti, da bi bili na nekom plusu – kaže Trivunović.

Profesor doktor Ivan Radović sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta ukazuje na to da u svinjarskoj proizvodnji treba razlikovati komercijalnu od nekomercijalne proizvodnje.

– Mi smo svesni toga da danas postoji veliki broj individualnih proizvođača u Srbiji koji proizvode na sebi svojstven način, bez dovoljno znanja i informacija i svega ostalog i onda kada nemate dovoljno znanja i informacija onda vam je svaka proizvodnja skupa. Jedini mehanizam da se proizvođači izbore u narednom periodu, to nije od danas to je već od davnih dana, jeste da naprave što jeftiniji proizvod. Ako uspeju da naprave što jeftiniji proizvod oni će se sa tržištem i sa cenama na tržištu na neki način boriti – istakao je Radović.

Profesor Radović kaže i to da od 2024. godine treba da zaživi projekat u vezi sa plaćanjem polutki na liniji klanja, tako da će stočari koji budu proizvodili mesnatije tovljenike imati veće subvencije. Cilj je da se postigne što bolji kvalitet mesa,u proizvodnji tovljenika primenom savremenih tehnologija uzgoja.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar