Stogodišnja kaljeva peć greje “Glavaševu kuću” u Vranjevu

Da u Novom Bečeju neguju stare zanate i običaje tog vojvođanskog kraja govori činjenica da je u prostorijama Zavičajnog muzeja “Glavaševa kuća” u Vranjevu nedavno postavljena rustična kaljeva peć, stara jedan vek.

Nju je pribavila Turistička organizacija opštine Novi Bečej, međutim, radi praktičnije upotrebe, umesto na čvrsto gorivo, ona je prilagođena za grejanje na struju.

“Novo grejno telo uklapa se u naš ambijent i predviđeno je da kaljeva peć greje donje prostorije muzeja. Slično planiramo i za zagrevanje gornje velike kuće. Cilj nam je da to bude autentično i praktično, a ujedno i štedljivo. Ovu rustičnu kaljevu peć smo otkupili iz Beograda, a majstori iz Nadalja, otac i sin, su je rastavili i ponovo sazidali u našem muzeju. Stogodišnja kaljeva peć je po gabaritu dovoljna da zagreje naše prostorije, kancelariju i berbernicu”, objašnjava Janoš Koso, kustos Zavičajnog muzeja “Glavaševa kuća” u Vranjevu.

Kažu da uz kaljeve peći “nema zime”. One akumuliraju toplotu zahvaljujući šamotnih opeka od kojih su građene, a vek njihovog trajanja zavisi prvenstveno do kvaliteta materijala od kojih se grade. Ponosni vlasnici ovih grejnih tela nemaju brigu oko loženja, jer su one u stanju da toplotu emituju dugi niz sati, bez potrebe za ponovnim dopunjavanjem ogreva.

Njihova u odnosu na ostale tipove grejanja ogleda se u tome što se temperatura njihovih zidova kreće između 80 i 90°C.

Pored površinskih ukrašavanja, kaljeve peći su se i tehnički razvijale, pa se danas mogu jednako smatrati i tradicionalnim i modernim grejnim telom.

Zorana Ljubojev

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar