Inđija u vrhu opština po ulaganjima u agrar

Po plasmanu sredstava lokalne samouprave direktno u poljoprivredu, Inđija je u vrhu sa agrarnim budžetom od 38 miliona dinara.

Ovih dana poljoprivrednici koji su uspešno konkurisali potpisuju ugovore o dodeli sredstava po više konkursnih linija. Prvi su u sedištu opštine ugovore potpisali vlasnici gazdinstava koji će na ovaj način kupiti priključnu mehanizaciju.

– U narednim danima zaključićemo ugovore sa svim poljoprivrednicima. Imamo osam korisnika koji su konkurisali za izgradnju, opremanje objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda na teritoriji opštine Inđija, dok je za osiguranje useva konkurisalo 80 gazdinstava. Sve ove ugovore potpisaćemo do kraja godine. Pokazalo se da su poljoprivrednici sa teritorije opštine Inđija veoma zadovoljni i da oni mogu da se oslone na svoju opštinu. Mi planiramo da u 2023. godini imamo još veći agrarni budžet, kao i da uvedemo neke nove konkursne linije – rekla je direktorka Agencije za ruralni razvoj Inđije Ivana Pejović Ševrt.

Pčelari koji su konkurisali račinaju na 40-50 odsto sredstava za kupovinu opreme ili nekih sredstava za pčelarenje. Bilo koja pomoć puno znači, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je ova godina bila katastorfalna za pčelare.

– Ovo je definitnivno jedna velika pomoć, da se ponovo vrati neki pčelar, koji je doživeo neki kolaps, da se vrati u život i da ponovo profunkcioniše, zato što mnogi mladi pčelari pokušaju da nađu svoje mesto i uhlebljenje u ovoj grani proljoprivrede – rekao je Dejan Ćukalović, pčelar iz Inđije.

Zapaženo je i da se ove godine javio veći broj mladih gazda, nosilaca gazdinstava, kao i žena koje ih vode.

Izvor: Vojvodina uživo

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar