Dr Ševarlić: Ne može ni iz čega nešto

Neisplaćene subvencije iz 2019, 2021. i 2022, loši uslovi otkupa mleka, teška situacija u biljnoj proizvodnji, ponovo će izvesti stočare na ulicu. Još jedan protest najavljen je za 5. april, kada će Nezavisna asocijacija poljoprivrednika u više gradova blokirati puteve. O opravdanom nezadovoljstvu, o trenutnom stanju u stočarstvu i poljoprivredi, o konkurentnosti uvoznog i domaćeg mleka, za Dobro jutro govori profesor dr Miladin Ševarlić.

– Od privremenog trgovinskog sporazuma preko sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju EU, mi smo bili u uslovima nelojalne konkurencije kad je potpisivan taj sporazum. Trebalo je o tome voditi računa, i tada sam upozoravao da će to biti teško za srpsku poljoprivredu i da ne možemo da izdržimo tu konkurenciju. Jedina zemlja koja je to uspela je Slovenija, a mi ćemo, i ako se pridružimo, imati 30 posto manje subvencije u odnosu na postojeće članice.

– Jedino je Slovenija uspela da se odupre, zato što je iz nacionalnog budžeta uspela da obezbedi subvencije. I kad postanete članica EU, vi sedam godina naredni budžetski period imate niže subvencije 30 posto iz budžeta Brisela nego stari članovi. Da ne govorimo o sadašnjem statusu. Obećano nam je da ćemo 2008. godine ući u EU i, evo, već 15 godina dišemo na nos. Voda je prešla usta, došla do ispod nosa i gotovo je.

Osim nelojalne konkurencije, profesor nije zadovoljan ni učinkom onih koji vode agrarnu politiku u Srbiji.

– Agrarnu politiku vode ljudi koji nisu za to. Ne može se posebno posmatrati stočarstvo jer je ono nadgradnja na biljnu proizvodnju. Hvalili su se da su smanjili podsticaje po hektaru u biljnoj proizvodnji da bi dali stočarima, a ne pričaju da, valjda, ta stoka i jede biljne proizvode, ne jede vazduh.

A da li postoji način da se iz ovako teške situacije izvučemo, jedno je od najbitnijih pitanja.

– Da, kad budemo shvatili da se ne može dobiti nešto ni iz čega. I kad budemo, umesto budžetske eutanazije, ispunjavali obaveze, barem one koje su propisane za nacionalni agrarni budžet . A to se, po rečima dr Ševarlića, ne ispunjava:  nema od čega, pogotovo nema novca za autohtone vrste.

– Za 2022. godinu neće ni dobiti subvencije jer su ta sredstva potrošena da se isplate podsticaji za stare rase iz 2021, a ni oni nisu svima isplaćeni, nije bilo dovoljno. To je praktično zločin prema tim ljudima i prema toj stoci – zaključio je profesor Miladin Ševarlić.

Tekst: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18