Banatski magarac biće nova autohtona rasa

Zahvaljujući naučnom projektu koji je sproveden u Specijalnom rezervatu prirode “Zasavica” očekuje se da banatski magarac do kraja godine bude registrovan kao nova rasa u Srbiji

Specijalni rezervat prirode “Zasavica”, Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad” i Centar za očuvanje autohtonih rasa organizovali su početkom marta seminar na kom su stručnjaci govorili o rezultatima istraživanja koji su objavljeni u monografiji

“Prikaz uzgoja i pokazatelja genetskog i zdravstvenog stanja i dobrobiti banatskog magarca koji se uzgaja u specijalnom rezervatu prirode Zasavica”, a kako je objasnio upravnik Specijalnog rezervata Slobodan Simić kod nas do sada nije sprovedeno toliko opsežno istraživanje o toj životinji.

”U našoj zemlji je do sada bila registrovana jedna rasa – balkanski magarac koji dostiže težinu do 50 ili 60 kilograma. Međutim, primetili smo da u Banatu žive jedinke koje su duplo veće, a koje mogu da teže do čak 150 i 200 kilograma i daju mnogo više mleka, što je i jedina fizička razlika”, kazao je Simić.

”Uspeli smo da nabavimo četrdesetak tih krupnih magaraca iz Bačke i Banata. Kako bi smo dokazali da se radi o novoj rasi pokrenut je projekat u saradnji sa Ministrastvom poljoprivrede, dok su nosioci projekta bili Naučni institut za veterinu iz Novog Sada i Centar za očuvanje starih rasa iz Beograda. Stručnjaci su premeravali jedinke i urađena je DNK analiza koja je pokazala da se krupni primerci genetski razlikuju od poznatog, balkanskog magarca, odnosno da pripadaju drugoj rasi. ”Time smo sa sigurnošću dokazali da 30 magaraca u našem rezervatu pripadaju banatskoj rasi. Sledeći zadatak je da u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede sprovedemo postupak registracije nove rase na prostoru Srbije, što bi trebalo da se okonča do kraja godine”, navodi on.

Prema Simićevim rečima, banatski magarac je najverovatnije na ove prostore dospeo u 18. veku, kada ih je carica Marija Terezija uvozila iz Španije kako bi špartali po vinogradima. Kako su manji od konja, a imaju jednaku snagu, bili su idealni za rad među čokotima vinove loze. Prvobitno su bili nastanjeni na samom severu Vojvodine, a vremenom su se proširili i u Banatu. Te podatke potkrepljuje i činjenica da se decenijama održava tradicionalna sportska manifestacija trka magaraca u Bačkim Vinogradima nadomak Palića.

Izvor: Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18