Lišaji, neugledni a korisni

Koliko puta ste prošli pored drveta, ugledali na njemu lišaje i pomislili kako je to beskorisni deo koji treba odstraniti. Nije, međutim, sve onako kako se nama čini. Lišaji su vrlo korisni i u medicinske i u kozmetičke svrhe. O njima za Dobro jutro, priča Miodrag Todorović.

– Lišaji nisu bez koristi, kako se na prvi pogled čini, oni su od velikog značaja za biljni svet, pa i za ljude. Rastu na područjima na kojima ništa drugo ne raste, nema vegetacije, čime stvaraju uslove za rast i razvoj drugih biljnih vrsta. Uglavnom ga skidamo sa jabuke, šljive ili oraha – objašnjava Miodrag – MioBilje.

– Ova neobična biljka je vrlo ekstremna kada bira područje u kom će se  s nastaniti i rasti. Podnosi i ona vruća i ona hlada, ali i zemljišta koja imaju malo mineralnih materija. Lišaj je taj koji stvara plodno zemljište i mesto na kom raste čini bogatom humusom. Ima ga na Staroj planini, Zlataru, Zlatiboru, u planinskim predelima, na stenama  – tvrdi travar, dodajući da lišaj osim za stvaranje plodnog tla drugim biljkama ima i lekovita svojstva.

– U medicini lišaj ima veliku primenu i često za njega kažu da je pravi antibiotik iz prirode, dobar je i antiseptik. Od njega se pravi i sirup za kašalj i upalu gornjih disajnih puteva, koristi se i kod želudačnih bolesti, a njegov žuti pigment ili usninska kiselina je dobra za neke sitne povrede kože. U kozmetičkoj industriji njega koriste da se naprave kreme protiv bubuljica – kaže travar koji lišaje bere u novembru.

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za