Orgonska energija pomaže rastu poljoprivrednih kultura

Mnogi nisu čuli za orgonsku energiju, a interesantno je da se sve češće upotrebljava i u poljoprivredi. Primećeno je da od ove energije biljke brže rastu. Priča o orgonitima započela je sredinom prošlog veka kada ju je  promovisao naučnik Vilhem Rajh, a koji ju je nazvao orgonskom energijom. Njegovo nasleđe je ostalo i danas te pojedine osobe, poput Novosađanke Julijane Radovan, izrađuju prostorne orgonite, podmetače za oživljavanje vode, lične orgonite i orgonske topove…

– Orgonska energija predstavlja život, rast, bujanje, a mi koji se bavimo njom izrađujemo orgonite, orgonske „topove“. Lično volim da ih nazivam harmonizatorima, jer harmonizuju klimu iznad prostora gde se nalaze. Oni koji ne veruju u ovo neka probaju mali eksperiment sa isklijalom pšenicom. Jednu posudu sa takvom pšenicom stavite na orgonitski podmetač, a drugu na običan. Videćete čudo, pšenica sa orgonitskog podmetača brže klija i bolje raste, mnogo je veća i zelenija od one druge ispod koje nema podmetača – objašnjava Julijana.

Orgoniti su uređaji izrađeni od redova različitih metala i kristala kvarca, zaliveni u smoli  i zapravo predstavljaju spoj organskih i neorganskih materija. Svojim delovanjem neutrališu štetna zračenja, odašiljući blagotvornu orgonsku energiju koja prija svom živom svetu; ljudima, biljkama, životinjama, pčelama. Stoga, svaki orgonit ima svoje određeno polje delovanja u zavisnosti od sastava, načina izrade, oblika i veličine.

– Za poljoprivrednike su svakako najinteresantniji orgonski topovi ili harmonizatori. To su uređaji koji u bazi imaju jedan ogroman orgonit, a preko bakarnih cevi ispaljuju orgonsku energiju u vis, a za koje vreme njegova baza blagotvorno utiče na okolinu – ističe naša sagovornica. Prema njenim rečima pokazalo se da mesto na kojem je postavljen orgonski harmonizator podstiče rast i razvoj biljaka, poljoprivrednih kultura ili voćnjaka. Radila je i eksperimente sa pčelama.

– Manje orgonite sam postavila u nekoliko pčelinjaka. Primećeno je da su društva bila snažnija i mnogobrojnija za razliku od košnica bez orgonita. Prilikom medobranja je bio veći prinos meda. Redovno su tretirane protiv varoe, kao i sve druge, a uvidom u količinu otpalih nametnika se pokazalo da ih je bilo manje, što implicira da su bile manje napadnute. Prezimljavanje su u proseku mnogo bolje prošle od ostalih, a u proleće su davale više larvi – kaže sagovornica.

Takođe je eksperimentisala i sa povrćem te je primetila da paradajz koji je primio orgonsku energiju nije istrulio, već je nakon nekoliko meseci ostao prosušen, ali jestiv.

Tekst: Ljiljana Milovanović

Foto: Ljiljana Milovanović i privatna arhiva sagovornice

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18