Razlika između organskih i klasičnih vina

U konvencionalna vina po zakonu mogu da se dodaju 54 različitih aditiva, a u organska nijedan. Organska vina dobijaju se od grožđa proizvedenog na organski način i  uz pomoć prirodnog kvasca iz vinograda.

Branislav Anđelić, vlasnik vinarije „Plavinci“ iz Grocke, od 2008. godine pravi organska vina. Jedan je od prvih vinara, koji je dobio sertifikat o organskoj proizvodnji. On navodi da primenjuje stari recept, ali sa novom tehnologijom.

– Vino proizvodimo bez ikakvih dodataka. U našim flašama je samo grožđe i ništa više. Kvasci su prirodni i dolaze sa grožđem iz vinograda. Ne koristimo ništa od hemije. Ali zahvaljujući novoj tehnologiji uspevamo da napravimo izuzetno kvalitetno vino, koje je dugotrajno i kome nije potrebna bilo kakva hemija. Vinograd i grožđe su, naravno, organski sertifikovani – kaže Branislav Anđelić 

Proizvodnja organskih vina ima svoje mane i prednosti. U organskoj proizvodnji potrebno je mnogo više ručnog rada, nego u konvencionalnoj. To podrazumeva više radnih sati i automatski poskupljuje proizvodnju. Put do setifikata za organsku proizvodnju je nešto duži. Potrebno je tri godine za konverziju vinograda. S druge strane, nema troškova za aditive, hemiju i veštačka đubriva.

– Pogodnost u organskoj proizvodnji je i što država subvencioniše 60 odsto novca na svu opremu koju kupujemo i na sadnju novih vinograda. Imamo značajna sredstva po hektaru, koja su mnogo veća nego za konvencionalnu proizvodnju i dobijamo refundaciju sertifikacije. Kad se sve sabere i oduzme ova proizvodnja je skuplja, ali ne mnogo, od konvencionalne – rekao je Anđelić.

Organska vina već imaju svoje kupce. Anđelić iz vinarije „Plavinci“ pri tom u Gročanskom vinogroju gaji sorte, koje se retko sreću u našim vinogradima.

– To su panonija od koje pravimo belo vino. Sorta regent nam je za crveno, a marselan za roze – kaže Anđelić.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime