Posle branja nema dozrevanja

Trešnje i višnje su tipično junsko voće, iako smo ove godine, zbog izrazito toplog marta i dela aprila, u pojedinim regijama imali dozrevanje plodova pre uobičajenog vremena. Berba trešanja u regularnom roku startuje početkom juna, prve višnje stižu na branje između 15. i 30. istog meseca, ali u praksi su to samo orijentiri i voćari na licu mesta procenjuju kada je voće spremno za berbu.

Stručnjaci savetuju da ubiranje plodova počne tek kada su potpuno zreli, a to se procenjuje na osnovu stanja na terenu i uz primenu nekoliko dostupnih metoda. Biljana Milosavljević, savetodavac za voćarstvo u PSS službi u Kragujevcu kaže da je najvažnije ne brati plodove koji nisu u punoj zrelosti.

Greške zbog straha od prezrevanja

Voćari tu greše iz straha da će doći do prezrevanja. Obe kulture spadaju u neklimakterijsko voće, odnosno ne mogu da nastave zrenje u gajbama, pa je ubiranje nezrelih kontraproduktivno. Zato je pravo vreme za početak berbe onda kada su plodovi u punoj zrelosti – kategorična je Biljana Milosavljević.

– Trešnje se beru kada imaju čvrstinu i crvenu boju, dok nije došlo do pucanja pokožice. One se obično odmah prodaju za upotrebu u svežem stanju, ali mogu se i čuvati u hladnjačama do mesec dana na temperaturi od nula do jednog stepena. Višnje se takođe beru kada imaju crvenu boju i ne treba čekati da ona pređe u bordo. Ovo voće je u blagoj prednosti, jer se, osim kao konzumno, više upotrebljava za preradu i zamrzavanje.

Poslednjih godina trešnja se više prerađuje nego ranije, te završava u kompotima i džemovima. Takođe, u poslednjoj deceniji u našoj zemlji primetan je dobar rod i kvalitet plodova ovih voćnih vrsta, od kojih se solidno prihoduje. Prve trešnje uvek imaju dobru cenu i, ako voćare posluži vreme, tako će biti i ove godine – navodi Milosavljević.

Fiziološka i puna zrelost

– Najpoželjniji plodovi višnje i trešnje na tržištu su oni bez mehaničkih oštećenja, ujednačeno kalibrirani i u punoj zrelosti. Optimalno vreme berbe određuje se na osnovu dva stepena zrelosti:

– fiziološka zrelost je kada semenka postaje funkcionalna da klija i razvija se u novu biljku, kada je plod maksimalno krupan i kada se formira sloj za odvajanje peteljke i ploda.

– puna zrelost je kada plodovi imaju optimalne organoleptičke osobine, odnosno najbolji ukus i aromu.

Kod trešnje i višnje period između ova dva stepena zrelosti je izuzetno kratak, svega nekoliko dana. Poređenja radi, kod jabučastog voća period između fiziološke i pune zrelosti je od nekoliko nedelja, do nekoliko meseci. Vreme berbe zavisi da li je voće za konzum ili preradu. Ako je za upotrebu u svežem stanju, bere se kada su u stadijumu između fiziloške i pune zrelosti. Većina sorti višanja i neke sorte trešnje se beru u punoj zrelosti i ako se prerađuju.

Ne valja ni raniti, ni kasniti

Prerano ubrano voće je sitnije i boja mu je svetlija. Lošijeg je ukusa i ima manji sadržaj šećera. To uzrokuje slabiju prodaju i manju dobit. Berba koja kasni daje manje čvrste i tamnije plodove, koji ne mogu da podnesu transport, kraće im je vreme upotrebe, brže se kvare, peteljka im se suši i opadaju sa grana – kaže Biljana Milosavljević.

U određivanju zrelosti trešanja i višanja postoji nekoliko metoda, a savetuje se njihova kombinacija. Naime, jedan od pokazatelja je boja ploda. Postoje spektrokolorimetri, ali ove skupe uređaje, koji služe za određivanje obojenosti ploda, uglavnom imaju samo naučni instituti, te se proizvođači oslanjaju na vizuelnu procenu. Drugi način određivanja zrelosti je procena sadržaja rastvorljive suve materije. U vreme berbe optimalna je između 12 i 20 odsto i to se može odrediti refraktometrom. Organoleptička procena se dobija na osnovu arome, ukusa i izgleda ploda. I na kraju, kao indikator da je došlo vreme za berbu, koristi se i metoda sile odvajanja ploda od peteljke, ali ovaj način rezervisan je uglavnom za mašinsko branje višanja.

Piše: Biljana Nenković

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18