POLJOPRIVREDA U SELIMA PRIVREMENOG ORGANA OPŠTINE ISTOK

Osnovu za bavljenje poljoprivredom u selima privremenog organa opštine Istok čine volja i iskustvo proizvođača, prirodni potencijali, kao i objekti, oprema i mehanizacija kojom oni raspolažu.  

Stanovništvo koje živi u njima oduvek se bavilo poljoprivredom. Položaji sela su, kako i sami domaćini ističu, sa otvorenim prostranim osunčanim parcelama, što nudi mogućnost za bavljenje mešovitom proizvodnjom.

Kojom će se delatnošću poljoprivrednici baviti, pored nabrojanih uslova, uslovljava i njihovo domaćinstvo, broj radno sposobnih članova u kući, iskustvo, kao i potrebe na tržištu, odnosno mogućnost plasmana i prodaje proizvoda. Vodi se računa i o primeni što lakše tehnologije za proizvodnju zastupljene kulture, o izboru sadnog materijala, semena, hibrida i dr. Kroz priču i šalu oni ističu da je važno i primeniti nauku, poštovati optimalne rokove, zapravo sve što je potrebno kao osnovno tokom proizvodne godine. Ističu poljoprivrednici da je zemlja rodna, samo treba znati sa njom, kako je orati, kad i kako sejati, kako zaštitna sredstva primenjivati, pa će i rezultati biti prisutni. Kažu da kada primene odgovarajuć repromaterijal dobiju bolje prinose i kvalitet. Od stočnog fonda su zastupljena krupna grla, ovce, svinje, živina pčele i dr.

Ore se, đubri, seje, biraju se sorte i hibridi, žanje se, što putem postignutih uspeha i prinosa pruža sigurnost poljoprivrednim proizvođačima. Većinom se bave kombinovanom delatnošću ratarstvom i stočarstvom, zato što proizvode sa svog gazdinstva koriste u ishrani gajenih životinja, pa na taj način vide neku računicu. Neki se pored toga bave i voćarstvom. Baštu ima svako domaćinstvo, a ima i kod pojedinaca plasteničke proizvodnje.

Kada se pomene selo Crkolez odmah se pomisli na govedarsku proizvodnju, dok je selo Tučep prepoznatljivo po kvalitetnom belom luku. Treba napomenuti da domaćice ovih krajeva održavaju tradicionalnu domaću kuhinju, proizvode mlečne proizvode na nekadašnji način, a čuvaju i običaje, koji posebno dolaze do izražaja na slavljima i praznicima.

Nebojša Božović dipl.inž.polj.

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle