Bogdan više od trideset godina sakuplja polen i prodaje po sajmovima

Bogdan Čemerlić iz Višnjićeva, kod Šida je ovaj dugogodišnji porodični posao nasledio od svojih predaka. Kaže da je to prihvatio jer su ga ubedili da će tu pare da zaradi, a što se svih ovih godina nije desilo, iako ima 700 pčelinjih društava.

Polenov prah uzima od pčela pomoću hvatača polenovog praha. Pčele pri povratku sa paše u košnicu prolaze kroz njih, pri tome im sa zadnjih nogu spadaju grudvice polena i polenov prah zvani perga, poznatiji kao pčelinji hleb. Njega pčele stave u ćelije saća, pokriju medom i zatvaraju.

Polenov prah od Čemerlića najviše pazare pčelari, ali i ljudi koji ga koriste za poboljšanje zdravstvenog stanja prilikom crevnih oboljenja, pamćenja, dijabetesa…

– Pun je kompleksa vitamina B. Odličan je za imunitet – ističe on.

Polen je inače veoma važan za funkcionisanje pčelinjeg društva. Mlade pčele od njega proizvode mleč koji se koristi za ishranu legla i matice. Bez njega bi prestale da rade, ne bi gradile saće i lučile vosak, a matica više ne bi nosila jaja.

Polenova zrnca se međusobno razlikuju po boji, pa tako ako su prikupljena od lešnika i šipke oni su žute boje, breze svetlosive, maka crvene, dok su od bagrema trouglasta, vrbe elipsasta, suncokreta okrugla.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle