VoLio med – med sa liofilizovanim voćem

Nataša Kuzmanović je od onih žena koje mira nikad nemaju. Mogla bi da živi potpuno opušteno, privatni biznis, uspešan, mali grad, porodica, sve što čovek misli da mu treba. A ona je non-stop u pokretu. Ili traži tartufe ili vrca med i u njega stavlja liofilizovano voće.  Kaže to joj je hobi.

Nemamo mi nešto puno košnica, nekih sedam komada na Fruškoj Gori. Tamo su stacionirane, a za ovo što radim koristim livadski med – započinje priču Nataša, koja se na dodavanje voća u med odlučila jer je već imala mašinu za liofilizaciju.

Ja već imam mašinu za liofilizaciju kupljenu u Americi. Nabavili smo je zbog tartufa, jer tartuf jako kratko može da stoji, nedelju ili dve a kad ga liofilizuješ i dobro zatvoriš ima jako dug vek trajanja. Palo mi je na pamet, pošto tartufa nema u nekim velikim količinama i koristimo ih u našem restoranu, da iskoristim mašinu za liofilizaciju voća koje mešam sa medom. Sa medom je teško bilo šta mešati a liofilizacijom voće se skroz dehidrira  može da se pomeša – objašnjava Kuzmanovićka koja takvo voće zatim melje kako bi mogla da ga mikserom meša sa medom.

Radim to od proleća ove godine i koristim aroniju, koju imam svoju, zatim limun, jagode i maline koje kupujem. Jagode kupujem od drugarice iz sela koja ih uzgaja za sebe i ne prska, a maline i limun kupim na pijaci – i od tog svežeg voća tokom liofilizacije ostane samo deset posto.

Od deset kilograma voća dobijam kilogram liofilizovanog. To posle meljem i na kilogram meda stavljam 50 grama voća, baš se lepo  oseti i intenzivnog je ukusa. Možda je nekom malo neobično što stavljam limun, ali i njega kao i svo voće operem, odstranim koru, isečem na sitnije komade, očistim od koštica i stavim u mašinu. Mora se znati da ne sme da se preteruje sa količinom voća koja se u mašinu stavlja, kako bi se ono lepo osušilo a mašina ne bi mučila. Zato je stavim četiri kilograma maksimum na četiri tacne koje postoje. Suši se 24 sata – priča, napominjući da ako u kilogram meda doda 50 grama voća, to bi značilo kao da ste pojeli pola kilograma malina u medu.

Voće sušeno zadržava oko 50 posto svojih nutritivnih vrednosti, a ovde se skoro sve sačuva, 90 posto. U kašičici meda dobiješ i šaku voća. Problem je što med vremenom kristalizuje i zato bih ja volela da počnem da pravim krem med jer on ne kristalizuje –  kaže Nataša Kuzmanović iz Sremske Mitrovice, kojoj je ovo hobi i ne žuri, već se nada da će lagano korak po korak osvajati tržište.

Nataša je od kad ima mašinu za liofilizaciju liofilizovala sve što može. Tartufe, voće, ali i magareće mleko. I sve joj je bilo zanimljivo i sve može da se iskoristi i dobar je proizvođački potencijal.

Tekst: Zorica Dragojević

Foto: privatna arhiva

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18