ITALIJANSKA SORTA LESKE SA NAJVEĆOM PERSPEKTIVOM
Đurđevdanske kiše će ove godine ostati zapamćene. I ne samo kiše, tukao je grad po Srbiji, tako, da mnogi vremešni stanovnici ne pamte. Belelo se kao u sred zime. Potukao je taj led, tamo gde je zahvatio, ono što je preteklo od prolećnog mraza. I mi smo se baš toga dana, profesor dr Zoran Keserović, dr Marko Injac i revija „Dobro jutro“, uputili u Sikole u negotinskom kraju. Usput potop, ne znam da li je magla ili oblak seo na automobil, kiša kao iz kabla, brisači nemaju nikakvu šansu. Tako od Novog Sada, preko Beograda pa do Batočine, i onda kao da smo ušli u drugu vremensku zonu, kiše nema, oblak po neki da sakrije magični Rtanj uz put, i tako sve do Sikola. Krajolik istočne Srbije ostavlja bez daha. Prostranstvo livada, šuma, obrađenih i neobrađenih površina… Inače, po urađenoj rejonizaciji, ovaj kraj Srbije ima predispozicu za uzgoj koštičavih voćnih vrsta, posebno oraha i leske. Uz podsticaj države razvoj ovog kraja bi bio značajan. Zemlje ima, kažu problem je što nema ljudi. Odselili se.
Sikolska leska
U Sikolama nas je dočekao naš domaćin Nenad ispred svog zasada leske od 40 hektara, starog 4 godina. Porodični biznis, kako kaže Nenad čija je osnovna delatnost građevina, izgradili su kilometre puteva oko Gornjeg Milanovca gde i žive. Ne angažuju dodatnu radnu snagu, rade porodično, tri generacije, otac i dva brata sa porodicama. Mlađi ima četvoro dece, a stariji, Nenad, očekuje prvo. A leskar, to je prava priča. Zategnut i uređen. Al ajmo redom.

U leskaru na 40 hektara posađeno je 16-17 hiljada sadnica leske, sorte Frančeskana. Sorta je poreklom iz Italije. Kažu da je sadnica lešnika sorte Frančeskana budućnost u proizvodnji lešnika. Stvorena je na Univerzitetu u Peruđi, objavljena je 2012. godine kao sorta za industriju.
Stvaranje ove sorte se vezuje za unapređenje idustrijske proizvodnje. Kada govorimo o proizvodnji, italijanski stručnjaci su pre svega gledali u pravcu produktivnosti, visoke rodnosti, srednje bujnosti. Prilikom stvaranja sorte gledali su da zadrže kvalitet ploda i vrhunski ukus. Osnovne karakteristike sadnica lešnika sorte Frančeskana su: otpornost, visoka rodnost, prilagodljivost ove sorte različitim sredinama. Sorta je nastala ukrštanjem dve vrhunske italijanske sorte Tonda gentile romana i Tonda di Giffoni. Potrebno je napomenuti da je sorta za industriju, rodnost je daleko veća od osnovnih sorti od kojih je nastala, ima dug vek trajanja. Struka u Italiji je za preporučene oprašivače izdvojila: Nocchioni, Camnonica, Mortarela.

Rodnost počinje već od treće godine, iako se već u drugoj pojavljuje rod. U ovom zasadu na 40 hektara, rod u trećoj godini je bio oko 10 tona. Punu rodnost ova sorta dostiže već u petoj godini. Sortu krasi mnogo veća produktivnost i rodnost, jer ima veće cvetove. Ima kraće internodije. Cvetanje kreće ranije od drugih, već sredinom marta. Dospeva već tokom avgusta meseca, tako da je sakupljanje u mnogo kraćem vremenu nego kod drugih sorti što doprinosi boljem kvalitetu ploda.
Stablašice na mečjoj leski
Ovaj zasad na 40 hektara, sorte Frančeskana, je kalemljen na mečiju lesku, sađena na visinu spojnog mesta između 30-40 cm. Rastojanje između redova je 5 metara, a u redu 4 metra. Uzgojni oblik je vaza. Ovde se radi zelena rezidba kako bi se što pre formirao uzgojni oblik. Poznato je da se leska oprašuje putem vetra i zato je potrebno koristiti najmanje dva oprašivača. Ovde su kao oprašivači posađene dve sorte i to Nocchioni i Camnonica. Ova sorta nije mnogo osetljiva na niske temperature i mraz, eventualno prilikom formiranja ženskog cveta može da dođe do izmrzavanja, što je za ovu vrstu veoma retka pojava.
Kod izdanaka koji se javljaju, mnogi greše jer ih puste da odrvene pa ih izbacuju makazama. To stvara problem kasnije. Divljaci umanjuju rod i sam porast mladara i zato se moraju izbacivati. Da ponovimo, izbacuju se dok ne odrvene, ali nikako da se ne vuku na dole kako se ne bi stvarale ranice. Potrebno je povući na stranu i onda izbaciti divljake iz osnove. Na osnovu analize zemljišta urađeno je osnovno đubrenje u jesen sa kalijumom i fosforom, s proleća je dodat azot. Praćenjem se utvrđuje, analizom listova, šta je još potrebno i sistemom fertiirigacije se može dodati kalijum i fosfor, za azot je za sada kasno. Kod leske se mnogo ranije formiraju cvetni začeci, u junu i julu mesecu i tada treba dodavati fosfora i kalijuma zbog boljeg obrazovanja cvetnih začetaka, kao i zbog boljeg randmana i rodnosti sorte leske.