ZABRINJAVAJUĆE RAZMERE PATOGENA U POVRĆU
Poslednjih godina, krajem maja i početkom juna, a naročito u vreme dozrevanja i žetve žitarica, kod nas se beleži masovnija pojava patogena fitoplazme na krompiru (Stolbur). Radi se o karantinski štetnom organizmu utvrđenom na ograničenom području, prvenstveno u južnoj Bačkoj i okolini Leskovca. Štete su sve veće, ponekad i totalne. Laboratorijskim analizama u susednim državama zabeleženo je da, nakon zaraze fitoplazmom, prinosi krompira opadaju za 30 do 80 odsto, a smanjuje se i kvalitet ploda. Dobijene krtole nisu povoljne za industrijsku preradu u čips, niti za potrošnju u domaćinstvu, pa ni za sadnju, jer su plodovi sitni i ne klijaju.
Pouzdano se zna da fitoplazmu krompira prenose odrasli insekti cikade, ali su vrlo skromne mogućnosti zaštite od te zaraze. Najosetljivije su mlade biljke, posebno one za proizvodnju čipsa i crvene konzumne sorte kao što su Volare, Arizona i druge.
Klimatske promene pogoduju zarazi
– Klimatske promene poslednjih godina ne deluju direktno na pojavu zaraze fitoplazme, već posredno preko veće brojnosti populacije insekta cikade – kaže dr Bojan Duduk, šef Laboratorije za fitopatologiju Instituta za pesticide i zaštitu životne sredine u Beogradu akreditovanog i za rutinsku analizu svežih uzoraka. – Moguće je, zbog izuzetno visokih temperatura, da dođe do sušenja korova kao domaćina, pa biljke krompira postaju povoljnije za napad cikada, iako im to, obično, nije osnovni izvor ishrane.

Cikade prezimljavaju u stadijumu larvi na korenu domaćina. Posle izletanja iz zemlje odrasli insekti doleću na krompir i hrane se sisanjem sokova iz lišća, stabla i krtola na površini zemlje, pa prenose klicu fitoplazme. U toku početne infekcije krompira ne uočavaju se nikakve promene na biljci. Tek nakon inkubacionog perioda, koji može da traje 20 do 30 dana u zavisnosti od uslova spoljne sredine, dolazi do pojave prvih simptoma karakterističnih za pojedine sorte krompira i do koncentracije unetih klica fitoplazme.
Tipični simptomi vezani su za crvenu, bordo ili ljubičastu obojenost vrhova listova izdanaka. Slično je i kod pojave fitoplasmoze „vazdušnih krtola“ na nadzemnom delu stabla u avgustu. Kada se uoče te pojave, sa velikom verovatnoćom se može pretpostaviti da se radi o opasnoj zarazi, pa biljke uginjavaju i prinos opada. Fitoplasmoza pravi velike štete i u skladištima gde se javlja trulenje, ili prilikom prženja u domaćinstvu kada krtole menjaju boju.
Piše: Branko Krstin

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com