Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Šiler, karlovačko vino čuvenije od istoimenog pesnika

Šiler, karlovačko vino čuvenije od istoimenog pesnika

133
Foto: Ottilia Dózsa - Flickr

Za karlovačko vino, drugi direktor Karlovačke gimnazije dr Georgije Karlo Rumi, kaže da je „delom crveno, delom šiler, a delom je belo“. Po njegovom mišljenju, sva tri su jaka s tim da je belo najmanje, aromatična su i slatka, izuzev crvenog, ako se ostavi da pucad predugo fermentiraju zajedno sa semenkama i peteljkama.

– Dobro vino zavisi, kako od položaja i sastava tla vinogorja (bolje je kamenitije tlo i ono sa više stipse, kao u tokajskom vinogorju), tako i od količine sunčeve toplote. Dobro (ne prejako) crveno i vino šiler, među svim ugarskim vinima, zaostaje samo iza tokajkog i meneškog. Kao stono vino više se pije belo, nego crveno i šiler, ali ono je po kvalitetu lošije od šopronskog, rusterskog, Svetog Đorđa i drugih odličnih ugarskih belih vina. U Karlovcima, celoj Slavoniji i Bačkoj županiji s pravom daju prednost šileru nad crvenim karlovačkim vinom i on je daleko skuplji. Međutim, u Požunu on nema toliko obožavalaca, kao crveno vino. Požunski trgovci vinom retko kupuju veće količine, iako ne poriču njegovu vrednost. U Beču šiler već ima bolju prođu – piše Rumi, koji za šiler još kaže da je jarko crveno vino.

– Nastaje kada se još sveža šira brzo izvadi iz komine, ili kada se grožđe samo lagano presuje, a posebno ako se tokom berbe, pri muljanju, pomešaju crveno i belo grožđe.  Dodaje da Srbi za njega nemaju drugo ime nego šiler (šiljer) i zato se u Karlovcima, Petrovaradinu itd. češće čuje za vino šiler, nego za poznatog pesnika Šilera.

Piše: Zorica Milosavljević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.