Zbog opasnosti od pregrevanja, u svetu se sve više koriste aluminijumske mikročestice ugrađene u folije, koje omogućavaju povoljnije temperature ispod njih u vrelim letnjim mesecima. Takođe, praksa prekrivanja folija mrežama različite boje daje dobre rezultate u snižavanju visokih temperatura i povoljnijih uslova za biljke koje se gaje pod njima, ujedno doprinoseći nadokanadi niskih temperatura tokom zimskih meseci, što je zbog izmenjenih klimatskih uslova sve veći problem kod nas i u svetu. Na taj način voće gajeno pod folijama koje u sebi imaju pomenute čestice aluminijuma imaju stabilniji tok organogeneze i pravilnije tokove proticanja fenofaza godišnjeg ciklusa rasta i razvoja.
Primera radi, najosetljivija faza za voće tokom godine je cvetanje. Ono se pod folijom dešava ranije u odnosu na foliju zasenčenu mrežom i voće koje se gaji na otvorenom polju. Sa druge strane, maksimalne temperature u letnjim mesecima su niže pod folijom prekrivenom mrežom u odnosu na otvoreno polje. Razlike u višoj temperaturi pod folijom, ili nižoj pod folijom prekrivenom mrežom, u poređenju sa otvorenim prostorom tokom istog dana, obično su veće od 2 °C, što izaziva efekte koji znatno utiču na kondiciono stanje biljaka. Zbog toga je veoma važno znati kada treba postaviti mrežu ili je skinuti i tako izbeći toplotne udare ili preteranu senku.
Najzastupljeniji vid zaštite zasada u našoj zemlji predstavljaju protivgradne mreže. One, osim osnovne namene, mogu ispunjavati i druge zahteve, zavisno od namene proizvodnje. Najpre, ukoliko imaju određen procenat zasene, smanjiće insolaciju i moguće štete kod voća koje se bere u letnjem periodu. Pozitivan efekat se manifestuje tokom godina sa nepovoljnim vremenskim uslovima i u narednim godinama kroz bolji i redovniji potencijal roda i veće prinose. Boja protivgradnih mreža može značajno uticati na prinos, kvalitet ploda, ukus i aromu, ali i na vegetativni i generativni bilans rasta. Najjednostavnije rešenje su rashel UV stabilizovane mreže zelene boje, sa 30 % zasene, koje uspešno štite zasad i od mogućih šteta od grada, a smanjuju i negativan mehanički uticaj jakih, olujnih padavina i pripeke (visokih temperatura). Zbog pojačanog intenziteta zračenja poslednjih godina, sve više se preporučuju mreže sa većim procentom zasene (50 do 70 %). Pored pozitivnih, protivgradne mreže mogu ispoljiti i negativne efekte u vegetacijama sa ekstremno velikom količinom padavina i smanjenom količinom dnevne svetlosti. U takvim slučajevima dolazi do pojačane pojave bolesti i štetočina, smanjenja prinosa, krupnoće i kvaliteta ploda. Takođe, proces organogeneze i diferencijacije rodnog potencijala kod voća u uslovima izostanka izloženosti nadzemnih prirasta direktnoj sunčevoj svetlosti u drugom delu vegetacije može dovesti do smanjenja prinosa i kvaliteta ploda u narednoj vegetaciji.
Piše: Dr Aleksandar Leposavić
20 DŽEPNIH KNJIGA

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com