Gundelji se izoravaju, ali i „love“

Brojnost štetočina u zemljištu značajno smanjuju različite agrotehničke mere, kao što su plodored i plodosmena useva, vreme i način obrade zemljišta i unošenja organskog đubriva, navodnjavanje i eliminisanje korova. Ovaj put je teži, traži više vremena, doslednosti, ali i znanja. Na tom putu prvo valja upoznati štetočine.

Sve navedene agrotehničke mere ometaju i razvoj grčica, larvi gundelja. Kod nas ima više vrsta, i kao kod žičara, odrasli nisu velike štetočine, ali nisu ni bezazleni kada masovno krenu da izgrizaju sve što je mlado i zeleno. Najveću štetu prave debeljuškaste beličaste larve s tamnijom glavom, savijene u obliku slova – s.

U zaštiti od majskog gundelja mogu se koristiti agrotehničke, mehaničke, hemijske i biološke mere suzbijanja. Najpovoljniji rezultat postiže se organizovanim akcijama na celom ugroženom području i sukcesivnom primenom svih raspoloživih metoda.

Imago se suzbija u toku dopunske ishrane (maj) tretiranjem napadnutih stabala insekticidima. Stresanje odraslih jedinki sa krošnji drveća, u ranim jutarnjim satima (između pet i osam časova) i njihovo mehaničko uništavanje vrlo je stara metoda, ali daje zadovoljavajući rezultat.

U borbi protiv larvi, značajno mesto zauzimaju i agrotehnički zahvati, pre svega redovno intenzivno obrađivanje zemljišta rotofrezama, nikako teškim traktorima i velikim plugovima koji sabijaju zemljište. Time se jaja, larve, lutke ili imaga mehanički uništavaju i izbacuju na površinu gde su izloženi nepovoljnim uslovima temperature, vlage i brojnim predatorima.

Unakrsno drljanje, posebno sejanih livada gde grčice pronalaze povoljne uslove za život, može da bude od velike koristi za čitav atar. U nekim evropskim zemljama protiv larvi se koriste i biološki preparati sa gljivom Beauveria brongniartii.

Valja se osloniti i na nauku, i prognozu. Utvrđeno je da je svaka četvrta godina – godina masovnog leta ove štetočine. Majski gundelj počinje da leti već krajem aprila, a najveću štetu pričinjava u toku maja kada izgriza listove, mlade izdanke i cvetove voćaka i vinove loze, dok u junu već završava svoju aktivnost kao imago pa je kasnije izlovljavanje odraslih nemoguće. Od jula preventivna zaštita je usmerena na uništavanje jaja, larvi i lutaka raznim agrotehničkim merama.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18