Pravo vreme za zimsko prskanje i prebrojavanje cvetnih pupoljaka

-U voćnjacima februar je vreme „sistematskih pregleda“, rezidbe i zimskog prskanja. Pre ovih velikih poslova, voćke valja pregledati, „prebrojati“ cvetne pupoljke da bi se znalo da li rezidba treba da bude oštrija ili blaža. Valja zaviriti u svaku pukotinu, nabor kore, vrh grančice i oceniti da li je zimsko prskanje neophodno.

-Bez obzira na to da li su jesenas debla i ramene grane okrečeni, ovaj postupak treba ponoviti, obavezno pre kretanja biljnih sokova. Ovo se i radi zato da bi se taj proces zaustavio i sprečilo izmrzavanje.

-Ako hraniva nisu unesena u jesen, kada je optimalno vreme, propušteno se može nadoknaditi i sada, ali je pre đubrenja potrebna agrohemijska analiza zemljišta. U  ovom periodu prednost treba dati mineralnim đubrivima bogatim fosforom i kalijumom, dok se ona s naglašenim azotom unose pred kretanje vegetacije.

-Od sredine januara do kraja februara kalemari rade takozvano sobno kalemljenje. Najčešće se primenjuje prosto spajanje, zatim englesko, na isečak i sa strane. Kada se kalem grančica i podloga spoje, vežu se, potope u kalem vosak i buduće sadnice slože u stratifikalu.

-Zimska rezidba se obavlja od momenta opadanja lišća, pa sve do proleća i perioda cvetanja. Rezidba pred cvetanje nije pogrešna i kasna, ali to nije preporučljivo iz praktičnih razloga, jer je posle nje potrebno ukloniti granje iz zasada radi nesmetanog kretanja mehanizacije. Voćari tada imaju malo vremena da se pripreme i kvalitetno oprskaju voćke, jer je cvetanje „na pragu“. Mlada stabla se najčešće orezuju tokom marta, a za osetljive voćne vrste breskvu, kajsiju i neke sorte trešnje, rezidba može da se ostavi za početak vegetacije, kada prođu opasnosti od niskih temperatura. Zimskom rezidbom uklanjaju se oštećene i polomljene kao i grane koje su promenile boju, mumificirani plodovi voća…

-U narednom periodu voćari se moraju pripremiti za odbranu od eventualnih prolećnih mrazeva.

-Poslednjih godina, zbog toplih zima,  veliki problem je kruškina buva zbog koje kruške valja pažljivo pregledati i ako se otkrije, u rastvor bakarnih fungicida dodati mineralno ulje. -Proizvođačima se, ako utvrde da je broj aktivnih rupa glodara na pragu nivoa štetnosti, što je za voluharice od 100 do 500 po hektaru, a za poljskog miša od 10 do 50, preporučuje primena rodenticida i to gotovih mamaka.

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18