Kao i većinu voćaka i ribizlu valja saditi u periodu od opadanja lišća u jesen, pa do kretanja vegetacije u proleće. Bolje rezultate daje rana jesenja sadnja, sadnice se bolje ožile i ukorene do pojave prvih mrazeva. Ukoliko se sadnja ostavi za proleće, nju treba obaviti što ranije (krajem februara i početkom marta), uz obavezno zalivanje pri sadnji.
Kada se sadi više voćkica, preporučuje se da se na većim nadmorskim visinama redovi formiraju u pravcu sever-jug zbog bolje osvetljenosti, a u ravničarskim predelima oni idu u pravcu istok-zapad, radi manjeg negativnog uticaja suše i sunčevog zračenja. Ukoliko se ribizle gaje na okućnicama, sade se gušće – na 1,5 m red od reda, i u redu 1m. U većim voćnjacima, u kojima su obrada zemljišta i zaštita mehanizovane, preporučuje se rastojanje 3 x 1 m. Prilikom sadnje treba voditi računa da budu zastupljeni i oprašivači bez obzira da li su u pitanju samooplodne ili stranooplodne sorte.
Kao i kod drugih voćih vrsta, treba saditi zdrave sadnice s dobro razvijenim žilama, dugačkim i 25 cm i nadzemnim delom od oko 20 do 30 cm, sa najmanje 2-3 grančice. Pre sadnje zdrave žile valja skratiti za četvrtinu, a povređene iseći sve do zdravog dela. Posle toga, žile se potope u kašastu smešu napravljenu od ilovače, goveđe balege i vode. Na obeleženim mestima se iskopaju jamići takvi da se u njih može normalno smestiti i pravilno rasporediti korenov sistem.
Piše: Svetlana Mujanović