Sirak u stočnim u obrocima pruža balans energije, proteina i vlakana, podržava rast, zdravlje i produktivnost stoke, a u gajenju ga karakteriše otpornost na sušu i bolesti, što ga čini izuzetno pogodnim za poljoprivredna gazdinstva. Daje visok prinos uz minimalno vode. Koristi se u ishrani stoke kao zeleni obrok, za silažu, ispašu, a zrno za koncentrate.
– Sirak ima dubok korenov sistem, te daje stabilan prinos čak i u ekstremnim klimatskim uslovima. Tolerantan je na visoke temperature i toplotne stresove, traži minimalno đubriva, vode i pesticida – kaže mr Violeta Petrović Luković, savetodavac za stočarstvo iz Kragujevca.
Nutritivna svojstva i prilagodljivost čine ga pogodnim za ishranu goveda, svinja, ovaca, koza i živine. U bezglutenskom zrnu sirka preovlađuju ugljeni hidrati, zatim slede proteini, masti, vlakna, mikroelementi poput gvožđa i mangana.

– Fermentacijom ili kuvanjem poboljšava se svarljivost proteina. Za optimalni obrok preporučuje se kombinacija sirka i kukuruza, u količini od 40 do 60 odsto umesto kukuruza. Proteinski sadržaj je nešto viši od kukuruza, dok skrobne vrednosti su niže, što balansira energiju i proteine u krmnim smešama. Siliranje treba obaviti kada stabljika počinje da metli. Stabilna energija iz složenih ugljenih hidrata sirka utiče na metabolizam i prirast, a vlakna i polifenoli u zrnu pomažu u održavanju mikrobiološke flore i smanjuju oksidativni stres kod stoke. Doprinosi stabilnom metabolizmu i probavi , ima antioksidativna i antiinflamatorna svojstva -navodi Petrović Luković.
Nakon košenja biljka se brzo obnavlja, što omogućava više otkosa u sezoni. Optimalno vreme za setvu krmnog sirka je kada je površinski sloj zemljišta zagrejan na 10 do 12 stepeni ili u postrnoj setvi. Seme je sitno i zbog toga zahteva usitnjenu i dobro pripremljenu zemlju.
– Najbolji predusevi su strna žita, grašak, uljana repica. Postrna setva može da se obavi odmah nakon žetve. Cilj je da se postigne dobar sklop kako bi sirak bio konkurentan u odnosu na korove. Ima kratku vegetaciju od oko 90 dana. Dubina setve je 3 do 5 centimetara, u postrnoj setvi od 2 do 4, a međuredni razmak je 20 do 45 centimetara, u zavisnosti od toga da li je namenjen za silažu ili zelenu masu – kaže mr Violeta Petrović Luković.
Tekst i foto: Biljana Nenković