Da li posle rezidbe, na rezove veće od dva santimetra, stavljate fitobalzam ili vosak? Ako ne, zašto ne, kada je to preporuka stručnjaka? Da li je to ulaganje preveliko i prenaporno, ako se zna da neupotrebom može doći do ulaska patogena u voćku i uticaja na budući rod?
-U Župi, voćari u malom broju ili nikako ne stavljaju vosak ili fitobalzam na rezove veće od dva santimetra, iako je to preporuka stručnjaka. To je njima dangubljenje i dodatni trošak. Fitobalzam ili vosak pomažu da patogeni ne prodru u rez i da on što pre zaraste, do kretanja vegetacije. Kasnije se smanjuje i zaštita – kaže za Dobro jutro, Stefan Bondžić, master inžinjer poljoprivrede.
-Uglavnom je njihov sastav isti, možda su negde dodati fitohormoni koji potpomažu brže zarastanje kambijuma, između kore i srži. Uglavnom su za svaku voćku isti. Kod šljive, breskve i kajsije malo su intenzivniji fitobalzami, zato što oni sporije zarastaju u odnosu na jabučaste voćne vrste – objasnio je Stefan, dodao da je postupak toliko jednostavan da zaista ne razume zašto to voćari ne rade.
-Ako je veći rez mora cela površina da se namaže, pa ide malo više. Rez manji od dva santimetra brže srasta pod uticajem apikalne dominacije i sokova koji kreću u proleće. Veći rez zahteva više energije od biljke, samim tim utiče i na kasniji rod koji je lošiji kao i vegetacija – zaključio je Stefan Bondžić.
Tekst: Z. D.
Foto: Vecteezy