Giot, to je višeosovinski uzgojni oblik koji može biti jednostruki ili dvostruki i on je dosta uzak uzgojni oblik. Ono što je interesantno jeste da postoje sadnice koje su namenjene za taj uzgojni oblik, zato što obično izgubite jednu godinu dok položite i formirate kordon. Kada imate sadnicu, to ide mnogo bolje. Kao što je slučaj sa bibaum sadnicama, tako je slučaj i sa giot sadnicama koje omogućavaju da budete efikasniji i da ranije stupi u plodnost. Čak bibaum sadnice možete koristiti za giot, pa da ga smotate i onda povijete donje grane. Tako imate kordon kao kod vinove loze, dvostruku kordunicu. Dosta je jednostavno.

Što se tiče dimenzija, razmak sadnje je od 1,5 m do 2 m zavisno od sorte i uglavnom većina istraživača poslednjih godina predlaže ukrštanje osnovnih, odnosno skeletnih grana prilikom formiranja kordona. Tako se bolje balansira porast, posebno od dna ka centralnim pozicijama koje su najbliže samom porastu. Razmak između nosača, uspravnih nosača, je od 15 do 20 cm, ali mislim da ne treba robovati tome. Ono što je suštinski važno jeste da sorta igra važnu ulogu. Sorte koje dominantno rađaju na kratkom drvetu su pogodnije sorte, sorte koje rađaju na dužem su malo komplikovanije. Može ići kao uži rodni zid, obojenost plodova je bolja, lakše se bere, jednostavnije se reže.

Probali smo sa ajdaredom, ali on nije nešto što je najpodesnije za ovaj uzgojni oblik. Probali smo i sa ufo uzgojnim oblikom, sa storijem na ovom uzgojnom obliku, čini nam se da dobro reaguje.

Evidentno je da sorte kod kojih dominira kratko rodno drvo su mnogo bolje, mnogo lakše za rezanje, održavanje, nego sorte kod kojih imamo duže rodno drvo. Giot uzgojni oblik nam se pokazao kao jako dobar, jer imamo dobru izbalansiranost krupnoće plodova, manja je potreba za nekom kasnijom selekcijom i dodatnim aktivnostima.



– Izostanak donjih grana – idealno za formiranje užih rodnih zidova
– Odlična i ujednačena obojenost plodova
– Dobro raspoređen rodni zid
– Mogućnost formiranja „na dohvat ruke“ zasada (bez platformi)
– Pogodan za mehanizaciju rezidbe, proređivanja i berbe
– Smanjeno zanošenje pesticida – primenjivo u osetljivim zonama (vetroviti regioni)
– Primenjivo na strmijim terenima
Priredila: Zorica Dragojević