Gotovo da nema povrća koje zaposleni na ekonomiji Manastira Sveti Prohor Pčinjski, kod Trgovišta, ne mogu da proizvedu u plasteniku na 1.800 metara kvadratnih koji se nalazi tik uz ovu drevnu prvoslavnu svetinju. Otuda je tokom godine uvek pun raznovrsnog povrća počevši od krastavca, bamije, blitve, šargarepe, rotkvica, celera… Novu proizvodnu sezonu započeli su u decembru sadnjom mladog crnog luka. U januaru su posejali salatu, a u februaru krompir. Ove godine zasadili su krompir sorte agria, koja je otporna na plamenjaču, i odlična je za spremanje pirea. Pored agrie zasadili su i ranu sortu riviera koju karakteriše otpornost na viruse.

– Krompir smo zasadili na zemlji koju smo najpre potkrepili stajnjakom, potom izorali i isfrezovali. Do sada smo ga samo dva puta polili jer je u zemlji bilo dosta vlage – kazuje Stefan Ristić, direktor Poljoprivredne zadruge “Prohorovo”.
Rad oko povrća radnicima umnogome olakšava meteorološka stanica koja se nalazi u plasteniku, a koja nepogrešivo pokazuje parametre neophodne za normalan rast i razvoj zasađenih biljaka. Svo povrće u ovom plasteniku proizvode gotovo na organski način zbog čega se uvek traži kilogram više na ovdašnjem tržištu. Njihovi najveći kupci su vlasnici okolnih restorana, ali i malih piljara.
Na mestu gde su rasli luk i salata zasađeno je oko šest hiljada korenova paprike i paradajza. Rasadom paprike će se snabdeti od povrtara Srđana Tasića iz sela Donji Vrtogoš.
– Rasad još uvek ne možemo da proizvodimo zato što nemamo grejanje u plasteniku. Čim se stvore uslovi za to počećemo i to da radimo – kaže Ristić, koji ističe da im u ovoj proizvodnji najviše problema zadaju smrdibube koje su pokušali da unište postavljanjem zamki.
Tekst i foto: Gordana Nastić