Zelje najbolje uspeva iz direktne setve

Zelje je višegodišnja biljka samonikla na livadama koja može da se gaji i u sopstvenoj bašti ili plasteniku. Nutritivne razlike između pitomog i divljeg ne postoje, dok su u izgledu i ukusu minimalne. Livadsko ili divlje zelje je za nijansu cenjenije, jer raste na potpuno čistim zemljištima i u podnebljima daleko od bilo kakvog zagađenja.

U baštenskim uslovima zelje najbolje uspeva iz direktne setve, koja može biti prolećna i jesenja. Zelje će godinama opstati na istoj poziciji, te treba pažljivo odabrati mesto gde će se posejati, ubokoriti i bez ičije pomoći rasti. Predlog stručnjaka je mesto sa zasenom, sa umerenim suncem i vlagom, u zemljištu u kome ima i peska. Traži hranljivo tlo, koje zadržava vlagu, ali nije previše vlažno.

Redovna prihrana, zalivanje i obrada

– Seme se polaže na dubinu od 2 do 3 cm. Razmak između redova je oko pola metra, a nakon proređivanja između biljaka bi trebalo da ostane oko 25 cm. Pitomo zelje mora redovno da se đubri, zaliva, okopava i prihranjuje. Ima dug, glomazni, vretenasti koren iz koga će godinama crpeti snagu – kaže Violeta Petrović Luković, savetodavac iz Kragujevca. 

Ukoliko se gaji na većim površinama i ne samo za sopstvene potrebe, zemlju pre započinjanja procesa proizvodnje treba nađubriti stajnjakom u jesen pre dubokog oranja. Preporuka je da to bude oko 30 tona po hektaru, a takođe treba dodati i oko pola tone NPK 10-30-20. U narednoj sezoni, odnosno u drugoj godini gajenja zelje se prihranjuje azotnim mineralnim đubrivom, poput KAN ili urea.  Nakon svake berbe lišća potrebna je prihrana i navodnjavanje.

Uzgajano pitomo zelje je otporno na niske temperature. Prezimljava bez većih problema. Svake naredne godine iz korena ponovo izbijaju novi listovi.

Isplativa proizvodnja

Osim na otvorenom i u baštama, zelje na našim prostorima može da se gaji u plastenicima.

– Iskustva proizvođača su da je u pitanju isplativa kultura, jer je višegodišnja biljka, koja gajena u kontrolisanim uslovima  pokriva dva – tri godišnja doba, iako je najtraženija u proleće. Preporučljivo je svake treće ili četvrte godine zanavljati četvrtinu zasada – dodaje Petrović – Luković. – Računica je da za ovo zanavljanje proizvodnje treba izdvojiti vrednost oko 25 odsto ukupne godišnje proizvodnje.

Prednost plasteničke proizvodnje je mogućnost stavljanja i skidanja zaštitne folije u zavisnosti od godišnjeg doba. Zimi se ona postavlja i ostaje sve do otopljavanja. Preko leta se umesto folije stavlja zaštitna mreža, koja ima dvostruku funkciju. Štiti nežno zelje od grada, ali i od jakog sunca. Mana je što proizvodnja zelja iziskuje mnogo ručnog rada.

Piše: Biljana Nenković

Foto: ShutterStock

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored